Drago Samardžija, komandant 17. lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske, optužen za ratna zločine na području Ključa, na sjeverozapadu BiH, preminuo je prije dva dana u Beogradu.
Samardžiju (75) je Tužilaštvo BiH u septembru 2013. godine optužilo za zločin protiv čovječnosti, a optužnica je potvrđena u decembru iste godine.
Samardžija, koji je imao dvojno državljanstvo BiH i Republike Srbije ostao je nedostupan pravosuđu BiH. Za Samardžijom je bila raspisana i Interpolova potjernica.
Na teret mu se stavljalo “učešće u provođenju Strateških ciljeva Skupštine srpskog naroda BiH, tako što je naređivao napade na nebranjena sela i zaseoke koji su bili nastanjeni muslimanskim stanovništvom”.
– U napadima na sela i zaseoke Ramići, Krasulje, Hripavci, Ošljak, Donji Biljani, Botonjići, Domazeti, Brkići i Jabukovica, ubijeno je više stotina civila. Dio preživjelih je psihički i fizički zlostavljan, dio je nezakonito zatvoren u logor Manjača, a preostalo stanovništvo je prisilno preseljeno izvan teritorije Srpske republike BiH – navodi se u optužnici.
Žrtve napada kojima je Samardžija komandovao ekshumirane su i identifikovane u više masovnih grobnica na području Općine Ključ, dodaje se u optužnici.
Prije 29 godina, 10. jula 1992. godine 17. laka pješadijska brigada kojom je komandovao Samardžija, izvela je u ranim jutarnjim satima napad na selo Biljane.
Nakon ulaska u selo, srpske snage su ubile 264 muškarca, žene, djecu i starce bošnjačke nacionalnosti koji su bili mještani sela Biljani. Među ubijenima bilo je i šestoro djece. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bedo Ćehid, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić.
Neposredno nakon rata, odnosno krajem 1995. i tokom 1996. godine, na lokalitetima masovnih grobnica Lanište I, Crvena zemlja I i II ekshumirano je 220 tijela.
Sud BiH je 2006. godine osudio Marka Samardžiju koji je u svojstvu komandira Treće čete saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade naredio i učestvovao u ubistvima u Biljanima. U drugostepenom postupku kazna mu je smanjena na sedam godina zatvora.
Prije godinu dana, Kantonalni sud u Bihaću osudio je Jovu Galića na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na području Ključa.
Drago Samardžija je samo jedan u nizu optuženih ratnih zločinaca kojima režim Aleksandra Vučića već godinama pruža sigurno utočište, a u međuvremenu na temelju iskonstruisanih krivičnih prijava na granici BiH i Srbije hapse bivše pripadnike Armije RBiH kojima se sudi u Beogradu, i koji truhnu u tamošnjim zatvorima.
Ono što radi Vučićev režim, jeste da uhapsi i sudi za zločine nad Bošnjacima samo “sitnim ribama”, dok komandanti poput Drage Samardžije koji su na Interpolovoj potjernici tetoše i paze da uživaju sve blagodati kao zaslužni građani.
Tako je primjera radi u julu prošle godine, Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo presudu kojom je Željko Maričić, pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), osuđen na kaznu zatvora od dvije godine, zbog ratnog zločina nad Bošnjacima u Ključu.
Zbog zločina u Ključu Interpol je raspisao potjernicu i za Zoranom Adamovićem. Adamović je, kako piše u optužnici koju je Sud BiH potvrdio, vršio progon civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva učestvujući u njihovim ubistvima, prisilnom nestanku te drugim nečovječnim djelima.
U novembru proške godine, tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH podigao je optužnicu protiv osam osoba koje se terete za zločin protiv čovječnosti počinjen u junu 1992. na području Ključa, a gdje je ubijeno najmanje 78 civila bošnjačke nacionalnosti.
Većina optuženih ima državljanstvo Srbije. Optuženi su: Ilija Krčmar, državljanin Republike Srbije, Boško Uničanin, državljanin BiH, Svetislav Račić, državljanin Republike Srbije, Željko Bajić, državljanin Republike Srbije, Nikola Čuk, državljanin Republike Srbije, Nikola Ćuk, državljanin Republike Srbije, Marinko Miljević, državljanin BiH i Dragan Despot, državljanin BiH i Republike Srbije.
