Rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana do sada je američke poreske obveznike koštao oko 37,5 milijardi dolara, dok je Pentagon od Kongresa zatražio dodatnih 87 milijardi dolara za nastavak vojnih operacija i popunu vojnih zaliha. Ove podatke američki ministar odbrane Pete Hegseth iznio je tokom saslušanja pred Kongresom.
Zahtjev za novim milijardama dolazi u trenutku kada se u SAD-u sve glasnije postavlja pitanje koliko će sukob još trajati i kakvu će cijenu Amerika na kraju platiti – finansijski, ali i u ljudskim životima. Dio kongresmena smatra da je nastavak rata ozbiljan teret za američku ekonomiju i da dosadašnji rezultati ne opravdavaju ogromne troškove.
Pojedini američki vojni zvaničnici i generali ranije su upozoravali da Iran predstavlja ozbiljnog protivnika te da eventualni dugotrajni sukob ne bi bio jednostavan ni brz. Istovremeno, brojni međunarodni vojni i geopolitički analitičari smatraju da bi Iran, zbog svojih vojnih kapaciteta, geografskog položaja i regionalnih saveznika, mogao voditi dugotrajan rat iscrpljivanja, a ne sukob koji bi se brzo završio.
Teheran u međuvremenu ponavlja da neće odustati od svojih stavova kada je riječ o Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Iranske vlasti poručuju da će, ukoliko njihovi interesi budu ugroženi, odgovoriti mjerama koje bi mogle utjecati na plovidbu kroz ovaj strateški prolaz. Istovremeno, jemenski Huti nastavljaju napade na brodove u Crvenom moru, što dodatno povećava rizik za jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport energenata.
Dok Pentagon traži još 87 milijardi dolara, rasprava u Washingtonu postaje sve intenzivnija – ne samo o cijeni rata, već i o njegovim dugoročnim političkim, vojnim i ekonomskim posljedicama.
