Crna Gora je nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta prošle godine ušla u fazu političke nestabilnosti. Niko nema dovoljno snage i podrške da nametne svoj stav, što samo po sebi nije loše, ali niko nema dovoljno podrške da iznese i sprovede ono što treba jednoj državi, smatra spoljnopolitički analitičar iz Beograda Dušan Janjić.

Pitanje identiteta je prostor na kojem može doći do “događanja naroda”: Janjić

Janjić za Dnevne novine ocjenjuje da će se, uprkos činjenici da je zadržan spoljnopolitički kurs naše države, ipak pojaviti problemi.

“U aktuelnoj vlasti imate snažan politički subjekt Demokratski front, čije ideje sigurno dijeli i dio građana koji možda nijesu njihovi glasači. Zadatak DF-a je destabilizacija Crne Gore i njeno ‘izvođenje’ iz NATO saveza, odnosno pokazivanje na primjeru vaše zemlje da je Alijansa ipak slab partner. Dakle, eksponenti tih politika, a svi znamo gdje je centar, moraju da opravdaju ‘investiciju’, a to znači da će pokušavati da izazivaju permanentnu nestabilnost”, smatra Janjić.

Podsjeća i na primjer Ukrajine.

“Ko god misli da je Rusija pobornike ‘ruskog sveta’, proruske politike, sada ‘srpskog sveta’ plaćala samo da oni dođu na vlast, taj se vara. Nije dovoljno dovesti svoje izvršioce, već se mora ići korak dalje u ispunjavanju zadataka. Za sada to DF-u ne polazi za rukom. Uz sve pojedinačne eskalacije u okviru vladajuće koalicije, ipak je Front jedan dio ‘progutao’, ali samo privremeno, čekajući bolje dane. Što se tiče DPS-a, on se u odnose koalicionih partnera na vlasti i njihove nesuglasice nije uključivao, i dobro je što je tako”, ističe Janjić.

On ocjenjuje da će se “kritičan nivo nestabilnosti” dogoditi na najosjetljivoj tački, a to je pitanje identiteta.

“Ono mora biti riješeno ako se želi stabilnost. Dakle, pitanje identiteta je prostor na kojem može doći do ‘događanja naroda’. Pokret ‘Ne damo svetinje’ nije bio ništa drugo do ‘događanje naroda’, ali nije uspio. Vjerujem da neće uspjeti ni u narednim pokušajima, ali će takvih udara na stabilnost Crne Gore biti. Ono čega sve manje ima u aktuelnoj većini jeste aktivna borba za odbranu vrijednosti multietničke države. To postoji u priči, ali to se kao ideja troši ako se na tome ne radi. Opozicija za sada sprečava veću štetu”, ocjenjuje Janjić.

Smatra da se od Andrije Mandića i DF-a očekuje politička pobuna i to ovog puta znači rušenje Vlade koju su oni podržali.

“U politici i istoriji politike sve je pitanje momentuma. Ovog puta taj momentum se ne diktira iz Crne Gore. Vladajuća koalicija nema proaktivnu politiku i njeno djelovanje se svodi na reagovanja naspoljne događaje, koji uglavnom idu u korist DF-a, koji se oslanja prije svega na Rusiju, dok se vlast pojavljuje sa kontradiktornim inputima. Tako je stvoren vakuum – jer domaći akteri ne žele da svojom aktivnošću dinamiziraju politiku iz straha da ne izgube postojeću podršku. Sa druge strane imamo spoljne faktore, kao što su članice NATO. Prognoze su takve da će poslije ujedinjavanja politika Bajdenove administracije i EU, preko NATO, doći do proaktivne politike, do nove reafirmacije i promocije demokratskih vrijednosti koje se ostvaruju preko Alijanse”, smatra Janjić.

U Crnoj Gori su, kako kaže, najneuralgičnije tačke na sjeveru.

“Ukoliko se to shvati u analizama koje se rade u Pentagonu, Vašingtonu, zemljama članicama NATO, onda je moguća preventivna politička bezbjednosna reakcija. Bajdenova administracija pamti iskustvo o promašaju američke politike u slučaju Jugoslavije. Oni su previše vjerovali, iako su imali sve analize o slabostima bivše države i mogućnost njenog održanja. Nijesu preduzeli ništa i nijesu imali plan B. Tu frustraciju da velika sila, kakva je Amerika, dođe u situaciju da je male sile uslovljavaju i da mora da reaguje upotrebom vojske, a ne politikom i diplomatijom, SAD nosi iz vremena raspada SFRJ. Kod Bajdena, međutim, postoji naučena lekcija i Amerika će zbog te naučene lekcije uraditi sve ono što nijesu devedesetih”, smatra Janjić.