Dvodnevni naučni skup koji se održava u Novom Pazaru okupio je 32 naučna radnika, profesora, analitičara i autora iz zemalja regiona koji će se, između ostalog, baviti bošnjaštvom, Bošnjacima, njihovoj historijskoj genezi, identitetu, vezama Bosne i Sandžaka
Cilj je da se sagleda i sublimiraju društveno-politički procesi i kretanja koja su se dešavala, a čiji važan akter su bili i Bošnjaci, kao i refleksiju tih procesa na prava, položaj i život Bošnjaka u Sandžaku i državama Srbiji i Crnoj Gori, rečeno je na otvaranju naučnog skupu “Bošnjaci u društveno-političkim procesima od 1991. godine do danas”, koji u okviru obilježavanje 11. maja, Dana bošnjačke nacionalne zastave organiziraju Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) u Srbiji i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori (BVCG).
Dvodnevni naučni skup koji se održava u Novom Pazaru okupio je 32 naučna radnika, profesora, analitičara i autora iz zemalja regiona koji će se, između ostalog, baviti bošnjaštvom, Bošnjacima, njihovoj historijskoj genezi, identitetu, vezama Bosne i Sandžaka, bošnjačkoj političkoj misli, bošnjačkoj politici na Zapadnom Balkanu sigurnosti, te Bošnjacima u kontekstu članstva Srbije u EU.
Podsjetivši da su Bošnjaci tada prolazili kroz organizirana ubistva, otmice i zastrašivanja, montirane sudske procese, Pramenković je ocijenila da se prva četvrtina 21. stoljeća može okarakterizirati kao savremeniji vid borbe kroz upotrebu različitih pravnih mehanizama i kontekstu približavanja Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji, ta borba nastavlja nešto savremenijim mehanizmima i sredstvima.
“Nije se puno odmaklo u pogledu ispravljanja te velike nepravde koja se Bošnjacima desila devedesetih godina, jer ni nakon što smo preživjeli i Sjeverin, Štrpce, Kukuroviće nako što je preko 17 hiljada sandžačkih Bošnjaka prošlo kroz različitu vrstu mučenja i procesa, zastrašivaja i zlostavljanja, imamo epilog sa nekoliko presuda, bošnjačke žrtve nisu dobile status civilnih žrtava rata i samim tim njihove orodice nisu mogle dobiti nikakav vid odštete i reparacije. To je početna tačka bez koje se ne može govoriti o ostvarivanju prava Bošnjaka u Republici Srbiji, u punom kapacitetu”, rekla je predsjednica BNV-a.
Od predavača i učesnika skupa je izrazila očekivanja da će čuti “nova promišljanja i perspektive o onome što slijedi Bošnjacima i kako dalje nastaviti”.
“Perspektive koje će, nadam se, nezaboravljajući prošlost gledati u budućnost”, poručila je ona, dodavši da Bošnjaci danas nisu u dovoljnoj mjeri ispoštovali i gotovo potpuno zaboravili one koji su svojim životima i zdravljem skupo platili to što su sandžački Bošnjaci.
Među učesnicima i predavačima su bili i brojni akteri montiranih sudskih procesa kao i žrtvi državnog terora, mučenja i zlostavljanja devedesetih.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić je rekao da, “ako danas pogledamo širu sliku ideja i programa djelovanja prema Bošnjacima, oni predstavljaju nastavak onih koji su obilježili 20. stoljeće”.
Podsjetio je da se ove godine navršava 100. godišnjica od masakra i protjerivanja Bošnjaka u Šahovićima, ranije.
“Nažalost riječ je o idelogiji koja je i danas prisutna u nekim krajevima i kod nekih političkih elita u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a djelimično i u Crnoj Gori, kroz političke programe, a kroz sofisticirane metode istih programa. Također moramo konstatovani da danas, poslije više od tri decenije, u našim društvima nije ostvareno suočavanje sa ratnom prošlošću. Uprkos određenim pomacima urađeno je malo da s zadovolji Pravda, da se skine kolektivna odgovornost i pravosudno utvrdi ko je i zašto planirao, učestvovao i podsticao i sudjelovao u zločinima, protjerivanjima, hapšenjima u zlostavljanju političkih neistomišljenika”, ukazao je on i podsjetio da gotovo ni jedan zločin nije procesuiran do kraja, nema kontinuiranih istraga sa indicijama da se neki saučesnici zločina i dana slobodno kreću, a odgovornost nalogodavaca nikada nije utvrđena.
Mustafić je je u obraćanju uputio poziv Bošnjacima da se institucionalno, ali kao pojedinci, kroz djelovanje u institucijama vlasti, moraju u kontinuitet boriti i podsjećati ukupnu javnost na civlizacijski dug, uprkos višedecenijskom prikrivanju dokaza o zločinima, progonima hapšenjima.
“Podsticat ćemo da se istraje u personalizaciji krivice id a nikako ne dozvolimo da izvršioci, al ii nalogodavci zločina ostani van domašaja pravde. Danas, trideset godina od ih događaja, sasvim je pristojna historijska distance da se ovi procesi analiziraju u relevantnim naučnim krugovima. Samo kroz faktografski i naučni pristup može se utvrditi nesporna historijska istina”, rekao je Mustafić, dodavši da će BVCG biti uvijek potpora nastojanjima da se objektivno i sa naučnog pristupa suočava sa činjenicama, te izgradnje mostova saradnje i zajedničkih mostova budućnosti svih naroda i građana na ovim prostorima.
Cilj skupa je stručno razmatranje o programima i progonima, sagledavanje posljedica, ali realnog stanja i perspektive Bošnjaka na prostorima Srbije i Crne Gore i Sandžaka, kao i razmatranje namjera saradnje među Bošnjacima koji žive u zemljama regiona, kroz disciplinarne demografske, sociološke, političke, kulturološke i ustavno-pravne tradicije bošnjačkog naroda.
Očekuje se i donošenje zaključaka koji mogu doprinijeti bolje razumijevanje događaja iz nedavne prošlosti al ii aktuelne društvene trenutke.
Predsjednik Organizacionog odbora konferencije prof. dr. Ista Skenderović je predočio da je namjera da se preko ovog skupa, na naučni način dođe do relevantnih podataka i da će usvojeni zaključci doprinjeti pomirenju na ovim prostorima, da je također namjera suprostaviti se pokušajima revizionizma.
“Samo svjedočenje na osnovu pamćenja, a ne na osnovu sjećanja, će doprinjeti stvaranju jedne historijske, naučne vrijednosti”, naglasio je Skenderović, koji je također bio žrtva montiranog političkog procesa.
Međunarodni naučni skup “Bošnjaci u društveno-političkim procesima od 1991. godine do danas”, održava se u Kulturnom centru Novi Pazar, u četiri sesije sa 32 predavača iz Novog Pazara, Sarajeva, Beograda, Podgorice, Rožaja, Cetinja, Tuzle, Bijelog Polja, Prijepolja…
Centračna svečanost, prijemom učesnika međunarodnog naučnog skupa završenom konferencijom za medije, dodjeom nagrada pobjednicia na literarnom konkursu “I ja imam svoju zastavu”, svečanim podizanjem zastave na jarbol biće u subotu 11. maja u Glavnom uredu BNV-a u Novom Pazaru.
Kao jedan od tri bošnjačka nacionalna Bošnjaci u Sandžaku, Srbiji i diljem dijaspore od 2005. godine obilježavaju 11. maj, Dan bošnjačke nacionalne zastave.
izvor: behartv
