Danas, 4. oktobra 2026., u Bosni i Hercegovini održavaju se Opći izbori. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, državni i federalni parlament, Narodna skupština RS-a, predsjednik i potpredsjednici RS-a te kantonalne skupštine. CIK je u Centralni birački spisak upisao više od 3,4 miliona birača.
Šta je najvažnije pratiti večeras?
1. Bošnjačka politička scena
Najvažnije pitanje nije samo ko će osvojiti najviše glasova, već kako će se rasporediti bošnjački glasovi između SDA, SDP-a, NiP-a, Naše stranke, DF-a, SBiH-a i drugih opcija.
Prema jednom od posljednjih dostupnih istraživanja koje prenosi Reuters, SDA je bila na 21,4%, a SDP na 16,7% na nivou BiH. Međutim, ankete u BiH treba uzeti s rezervom jer su prethodnih godina često značajno odstupale od stvarnih rezultata.
Zato će posebno biti važna izlaznost u Federaciji, ali i pitanje koliko će manjih stranaka uspjeti preći izborni prag i koliko će glasova ostati bez direktnog efekta na raspodjelu mandata.
2. Republika Srpska – ključna politička bitka
U RS-u će se posebno pratiti odnos SNSD-a i opozicionog bloka.
Jedno istraživanje Metriksa, provedeno krajem augusta, pokazivalo je prednost SNSD-a u pojedinim izbornim jedinicama, dok je drugo istraživanje u Izbornoj jedinici 6 pokazivalo znatno tješnju trku između Branka Blanuše i Save Minića. Veliki broj neopredijeljenih u tim istraživanjima pokazuje koliko je nezahvalno unaprijed govoriti o konačnom ishodu.
Posebnu težinu ima izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, jer rezultat neće biti važan samo za Sarajevo nego i za odnos političke moći između institucija BiH i RS-a.
3. Hrvatsko pitanje
Kod hrvatskog člana Predsjedništva ključna će biti raspodjela glasova između kandidata HDZ-a BiH, opozicionog hrvatskog bloka i kandidata drugih stranaka. Utrka je tokom kampanje bila snažno obilježena pitanjima političkog predstavljanja Hrvata i odnosa prema izbornom sistemu.
Moja analiza izbornog dana
Ovi izbori su mnogo više od obične promjene stranaka u parlamentu. Rezultat će pokazati da li će se nastaviti postojeći model političkog blokiranja ili će doći do drugačijeg rasporeda snaga koji bi mogao omogućiti funkcionalniju državnu vlast.
Posebno će biti zanimljivo:
- koliko će biti velika izlaznost;
- kakav će biti rezultat SDA u odnosu na stranke Trojke;
- da li će opozicija u RS-u uspjeti napraviti značajniji pomak;
- kakav će biti odnos SNSD-a prema opoziciji;
- hoće li HDZ BiH zadržati dominantnu poziciju među hrvatskim biračkim tijelom;
- koliko će glasova uzeti manje bošnjačke i građanske stranke;
- kakav će biti raspored mandata u državnom Parlamentu;
- i, možda najvažnije, ko će poslije izbora moći sastaviti većinu.
Preliminarni rezultati koje CIK objavljuje na osnovu elektronskih skenera očekuju se večeras nakon zatvaranja biračkih mjesta, a CIK je najavio prvu objavu u 20 sati.
Najveća nepoznanica zato neće biti samo „ko je pobijedio“, nego šta će ta pobjeda značiti za formiranje vlasti. U složenom sistemu BiH najveća stranka sama po sebi ne mora imati najveću političku moć; ključ će biti ko može okupiti dovoljan broj mandata i napraviti koalicioni blok.
