Rusija i Iran sve bliže? Navodi o razmjeni obavještajnih podataka pojačavaju strah od novog geopolitičkog bloka
Navodi da je Rusija Iranu mogla dostavljati satelitske snimke američkih vojnih baza i strateške infrastrukture na Bliskom istoku dodatno su pojačali zabrinutost Washingtona zbog sve dublje saradnje Moskve i Teherana.
Prema informacijama koje je objavio Reuters, pozivajući se na ukrajinske obavještajne procjene, ruski sateliti su u posljednjim mjesecima pratili veliki broj vojnih i infrastrukturnih lokacija u regionu. Američke službe sada istražuju mogućnost da su određeni podaci mogli završiti u rukama Irana i biti iskorišteni za preciznije raketne i bespilotne napade.
Za sada nema javno potvrđenih dokaza da je Moskva direktno predavala takve informacije Teheranu, a ni Rusija ni Iran nisu priznali bilo kakvu takvu saradnju. Ipak, zapadne sigurnosne službe već duže vrijeme upozoravaju na produbljivanje vojnih veza dvije zemlje.
Ovaj slučaj dolazi u trenutku kada se sve češće govori o stvaranju šireg geopolitičkog povezivanja zemalja koje se suprotstavljaju američkom uticaju. U tom kontekstu analitičari često spominju saradnju Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, dok pojedine arapske države nastoje voditi samostalniju politiku i smanjiti zavisnost od Washingtona.
Kina i Rusija posljednjih godina jačaju ekonomske i vojne veze, Iran i Rusija sarađuju na brojnim sigurnosnim pitanjima, dok je Sjeverna Koreja posljednjih mjeseci produbila odnose s Moskvom. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ne radi o formalnom savezu poput NATO-a, već o mreži interesa usmjerenih protiv američke dominacije u pojedinim regijama.
Istovremeno, u dijelu evropskih zemalja raste nezadovoljstvo američkom politikom na Bliskom istoku, posebno zbog snažne podrške Izraelu u ratu u Gazi. Kritičari tvrde da Washington zbog politike izraelskog premijera Benjamina Netanyahua rizikuje uvlačenje u šire regionalne sukobe, dok američka administracija navodi da je cilj zaštita saveznika i stabilnost regiona.
Evropska unija ostaje podijeljena: dok neke članice čvrsto podržavaju američku i izraelsku politiku, druge sve glasnije pozivaju na veći pritisak za prekid sukoba u Gazi i nezavisniju evropsku vanjsku politiku.
Mogući razvoj događaja mogao bi označiti novu fazu globalnog rivalstva – ne samo između SAD-a i Rusije, već i između dva šira bloka interesa, gdje Bliski istok ponovo postaje jedno od glavnih mjesta sukoba velikih sila.
