Mubarek noć Lejletul-bedr nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima, dok je sutra, 27. marta, Dan pobjede na Bedru, prenosi Anadolu.
O Bedru i porukama Bedra za Agenciju MINA govorio je dr. Ahmed ef. Adilović, muftija travnički.
“Sedamnaestog dana ramazana druge godine po hidžri desila se čuvena Bitka na Bedru. Po broju učesnika to je bila mala bitka, ali po značaju, to je bila jedna od najznačajnijih bitki u povijesti islama. Na strani istine, predvođeni Muhammedom, s.a.v.s., bilo je nešto preko 300 ashaba, a na strani zablude bilo je oko 1.000 ratnika. Pored toga, ashabi su bili slabo naoružani, a mušrici su bili daleko bolje naoružani i bili su ubijeđeni da će pobijediti”, naveo je muftija.
Dodao je da su, međutim, “ashabi imali snažnu vjeru, imali su jasan cilj koji žele ostvariti, bili su potpuno predani svojoj misiji, u potpunosti su primjenjivali upute svoga vođe, tj. Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bili su spremni na maksimalnu žrtvu radi istine i nisu nimalo sumnjali u pomoć Gospodara svjetova”.
“To je i presudilo u bici, tako da su ashabi, koji ljudskim mjerilima gledano nisu imali nikakve šanse, ustvari izvojevali fantastičnu pobjedu, iz koje muslimani širom svijeta i nakon više od 1.400 godina izvlače pouke i poruke”, objasnio je muftija Adilović.
Naglasio je da su brojne pouke i poruke Bitke na Bedru, od kojih ovom prilikom navodi samo neke.
“Za svaki uspjeh u životu potreban je trud i zalaganje. Ashabi nisu sjedili kod svojih kuća i očekivali da se problem riješi, nego su učinili sve što je u njihovoj moći da pobijede. Za svaki uspjeh u životu treba se oslanjati na Allaha, dž.š., i moliti Ga za pomoć, te slijediti sunnet Muhammeda, s.a.v.s. O pobjedi u Bici na Bedru Allah, dž.š., između ostalog kaže: ‘Zaista vas je Allah pomogao na Bedru, kada ste bili malobrojni. Zato se bojte Allaha, da biste bili zahvalni!’ (Alu Imran, 123.)”, istaknuo je muftija.
Piše: Edhem Šerkavi / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Bitka na Bedru naučila nas je da čovjek želi i Allah želi, a da bude samo ono što Allah želi. Muslimani su krenuli u potjeru za kurejšijskom karavanom natovarenom imetkom i robom muslimana koju su mušrici opljačkali iz njihovih kuća u Mekki, ali je Ebu Sufjan uspio pobjeći s karavanom. Strane u sukobu su mislile da je stvar završena, ali stvari i događaji na zemlji neće biti završeni dok nebesa ne kažu svoju riječ, a nebesa su rekla: Neka bude rat!
Bitka na Bedru nas je naučila da laž neizbježno korača ka svom uništenju. Karavana je spašena od onih koji su željeli da je presretnu, ali Kurejšije nisu spašene od Ebu Džehlove arogancije i samoobmane. On je u tome vidio dobru priliku. Rekao je: ”Hajde da ih uništimo!” Utbe ibn Rebi'a je savjetovao Kurejšije da ne ulaze u borbu u kojoj će otac udariti na sina i brat na brata, i da njemu pripišu kukavičluk zbog odustajanja od bitke, ali arogancija zablude i faraon ovog ummeta učinili su da im Bedr bude stratište.
Bitka na Bedru nas je naučila da niko ne zna nevidljivo (gajb) osim Allaha. Čak je i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mislio da stvar neće biti veća od napada na mušričku karavanu. Da su se dvije strane i dogovarale o vremenu borbe, one se ne bi mogle dogovoriti, ali to je bio datum i vrijeme bitke za koje je Allah odredio da će se dogoditi, i tako se dogodilo.
Bitka na Bedru nas je naučila da mudar čovjek ne spava i da budno prati namjere i postupke svog neprijatelja. Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije odvratila da'va i pozivanje u islam od praćenja aktivnosti njegovog neprijatelja, niti su ga Kur'an i noćni namaz odvratili od praćenja vijesti o Kurejšijama. Islam je vjera ravnoteže. Ne može se uspostaviti vjera uništenjem dunjaluka, niti se dunjaluk može graditi uništenjem vjere.
Bitka na Bedru nas je naučila da se islam nije širio sabljom. Onima koji su nosili sablje na Bedru bilo je zabranjeno da se bore godinama prije toga. Islam se širio istinom koja mu je inherentna i svjetlošću koja je izbijala iz njegovih uzvišenih propisa. Međutim, Istinu koja se ne podržava i ne brani snagom, ljudi potcjenjuju, a sablja služi samo za uklanjanje prepreka sa puta da've. Dokaz tome je i činjenica da su mnoge zemlje osvojili muslimanski trgovci svojim izvanrednim moralom i lijepim ponašanjem.
Bitka na Bedru nas je naučila najvažnijoj lekciji vođstva: principu dogovaranja (šura) i razmjeni mišljenja za dobrobit ummeta. Prije bitke, Allahov Poslanik, sallallahu lejhi ve sellem, rekao je: ”Posavjetujte me, ljudi!” Kad je vidio i čuo ono što mu je prijalo srcu i što ga je obradovalo, krenuo je s njima u bitku.
Što se tiče ratne taktike, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prihvatio je mišljenje Hubaba ibn Munzira da bunarevi s vodom budu iza leđa muslimanske vojske, tako da je muslimanima voda bila dostupna, a mušricima je bila uskraćena. Sve dok stvar nije određena i definisana Objavom, ona podliježe ljudskom mišljenju, a rat je varka. Poslije bitke, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao se sa ashabima šta da rade sa zarobljenicima. Da je vođa ili komandant neovisan od savjetovanja, onda bi to, prije svih, bio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Bitka na Bedru nas je naučila da je Džennet pod sjenama sablji, da je džihad ibadet, i da je Gospodar svjetova, Koji je rekao: “Propisan vam je post”, također rekao: “Propisana vam je borba”! Zato Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao svojim drugovima: ”Ustanite u rat!” Umjesto toga, rekao je: ”Ustanite i krenite ka Džennetu koji je prostran kao nebesa i zemlja.”
Bitka na Bedru nas je naučila da plemenite ljude pobjeda ne može odvratiti od čestitosti. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kamenovan u Taifu prilikom pozivanja njegovih stanovnika u islam, a Kurejšije ga spriječile da uđe u Mekku nakon povratka iz Taifa, Mut'im ibn Adi, koji je bio mušrik, uzeo ga je pod svoju zaštitu. I kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon bitke na Bedru, vidio zarobljene mušrike u lancima, rekao je: ”Da je Mut'im ibn Adi živ i da zatraži od mene da ih oslobodim, ja bi ih oslobodio.” Kakva čestitost i plemenitost, o Allahov Poslaniče! Oslobodio bi one koji su se sabljama borili protiv tebe zbog jednog mušrika koji je prema tebi lijepo postupio.
Bitka na Bedru nas je naučila da vođa ne krije svoju rodbinu i ne izostavlja ih iz borbe, da bi zatim druge ljude bacio u vatru rata. Kada je došao trenutak bitke i kada su se dvije vojske postrojile za dvoboj, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je u dvoboj svog amidžu Hamzu, radijallahu anhu, svog zeta Aliju ibn Ebi Taliba, radijallahu anhu, i svog drugog amidžića, Ubejdu ibn Harisa ibn Abdul-Mutalliba.
izvor: saff
