25 GODINA AK PARTIJE: ČETVRT VIJEKA ERDOĞANOVE POLITIČKE DOMINACIJE U TURSKOJ
Od pokreta koji je 2001. godine obećao novu eru u turskoj politici do stranke koja je četvrt vijeka oblikovala unutrašnju i vanjsku politiku Turske – AK Partija danas obilježava 25 godina postojanja.
U Turskoj se ovih dana obilježava veliki politički jubilej. Stranka pravde i razvoja, poznata kao AK Partija, osnovana je 14. augusta 2001. godine, a četvrt vijeka kasnije i dalje je na čelu države, predvođena predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. (Anadolu Ajansı)
Njena historija praktično je neraskidivo povezana s političkom karijerom Erdoğana. Od gradonačelnika Istanbula, preko zatvora i političke zabrane, do premijerske i predsjedničke funkcije, Erdoğan je postao najvažnija figura moderne turske politike.
Od Istanbula do osnivanja AK Partije
Erdoğan je još devedesetih godina stekao veliku popularnost kao gradonačelnik Istanbula. Njegov politički uspon, međutim, bio je prekinut sudskim procesom i zatvorskom kaznom zbog recitovanja pjesme Zije Gökalpa. Nakon izlaska iz zatvora nastavio je političko djelovanje, da bi 14. augusta 2001. godine zajedno sa svojim političkim saradnicima osnovao AK Partiju. (AK Parti)
Samo 15 mjeseci nakon osnivanja uslijedio je prvi veliki politički potres.
Na izborima 3. novembra 2002. godine AK Partija osvojila je 34,28 posto glasova i 363 od 550 poslaničkih mjesta, čime je dobila mogućnost da formira vlast bez koalicionog partnera. Erdoğan tada zbog političke zabrane nije mogao biti kandidat, pa je prvi premijer iz redova AK Partije postao Abdullah Gül. (AK Parti)
Erdoğan je u parlament ušao nakon ponovljenih izbora u Siirtu u martu 2003. godine, a nekoliko dana kasnije preuzeo je funkciju premijera.
Period velikih promjena
Prve godine vlasti AK Partije obilježile su velike ekonomske i infrastrukturne promjene. Turska je u narednim godinama dobila ogromne infrastrukturne projekte, nove autoputeve, mostove, aerodrome, bolnice i industrijske kapacitete.
Vlast je istovremeno provodila reforme koje su mijenjale odnos države prema različitim društvenim grupama i smanjivale utjecaj vojske u politici.
Za pristalice AK Partije, to je bio period u kojem je Turska postala snažnija, bogatija i samostalnija država.
Kritičari, međutim, upozoravaju da je upravo tokom Erdoğanove duge vladavine došlo i do sve veće koncentracije političke moći, pritisaka na opoziciju i slabljenja pojedinih demokratskih institucija.
Erdoğan postaje centar turske politike
AK Partija je tokom godina prošla kroz različite faze, ali je Erdoğan ostao njena centralna politička figura.
Nakon što je bio premijer od 2003. do 2014. godine, Erdoğan je izabran za predsjednika Turske. Na predsjedničkim izborima 2014. osvojio je 51,8 posto glasova.
Nakon ustavnih promjena i referenduma 2017. godine Turska je prešla na predsjednički sistem. Erdoğan je 2018. godine izabran za predsjednika sa 52,6 posto glasova. (AK Parti)
Time je njegova politička moć dodatno koncentrisana u funkciji predsjednika države.
Pokušaj puča 2016. godine
Jedan od najdramatičnijih trenutaka Erdoğanove vlasti dogodio se u noći 15. jula 2016. godine, kada je dio turske vojske pokušao izvesti državni udar.
Puč je propao, a Erdoğanova vlast nakon toga ulazi u novu fazu.
Uslijedile su velike čistke u vojsci, državnim institucijama, obrazovanju i pravosuđu, kao i masovna hapšenja i smjene.
Vlast je tvrdila da je riječ o obračunu s mrežom odgovornom za pokušaj puča. Opozicija i organizacije za ljudska prava godinama upozoravaju da su posljedice obračuna otišle mnogo šire i da je veliki broj ljudi stradao zbog političkih i administrativnih mjera.
AK Partija i Turska izvan granica
Za 25 godina AK Partija nije promijenila samo unutrašnju politiku Turske.
Promijenila je i položaj zemlje u svijetu.
Ankara je posljednjih godina vodila aktivnu politiku prema Balkanu, Bliskom istoku, Kavkazu, Africi i Centralnoj Aziji. Turska je posebno snažne veze razvijala s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom i drugim zemljama Balkana.
Istovremeno, Erdoğanova Turska postala je važan regionalni akter u ratovima i krizama od Sirije i Libije do Palestine i Ukrajine.
Turska danas pokušava voditi politiku u kojoj istovremeno održava odnose s NATO-om i Zapadom, ali razvija i strateške veze s Rusijom, zemljama Zaljeva i državama Azije.
25 godina kasnije – nova vizija
Na obilježavanju 25. godišnjice AK Partije 14. augusta 2026. godine Erdoğan je poručio da stranka neće usporiti i da ono što je urađeno tokom prethodnih 25 godina vidi kao osnovu za narednu fazu razvoja Turske. (Anadolu Ajansı)
AK Partija je povodom jubileja predstavila i novu viziju za narednih 25 godina, u kojoj se govori o tome da Turska želi postati još snažnija i imati veću ulogu u globalnom sistemu. (Anadolu Ajansı)
Erdoğan je poručio da je mnogo toga urađeno, ali da „nije završeno“, naglašavajući infrastrukturni razvoj, odbrambenu industriju, tehnologiju, ekonomiju i borbu protiv terorizma kao ključne prioritete narednog perioda. (Anadolu Ajansı)
Od političkog pokreta do sistema vlasti
Četvrt vijeka nakon osnivanja, teško je pronaći stranku u savremenoj Turskoj koja je ostavila toliko dubok trag.
AK Partija je od relativno novog političkog pokreta postala dominantna politička snaga zemlje. Njena vlast trajala je duže od dvije decenije, a Erdoğan je postao jedan od najdugovječnijih lidera u savremenoj historiji Turske.
Za jedne je AK Partija simbol preporoda Turske, ekonomskog razvoja, jačanja države i povratka zemlje na svjetsku scenu.
Za druge je simbol pretjerane koncentracije vlasti, slabljenja institucija i sve težeg položaja političke opozicije.
Obje slike dio su priče o 25 godina AK Partije.
Jedno je, međutim, nesporno: od 14. augusta 2001. godine do danas turska politika više nije ista.
A pitanje koje sada stoji pred Turskom nije samo koliko će još dugo AK Partija ostati na vlasti, već i može li politički pokret izgrađen oko jednog lidera uspješno ući u narednih 25 godina bez Erdoğana na čelu.
