Ukrajina ne planira da silom reintegrira istočne regione, niti da preduzme akcije slične događajima u Srebrenici 1995, saopštio je zamjenik ukrajinskog premijera Aleksej Reznikov.

Ukrajina ne planira silom reintegrirati istočne regione, niti preduzeti akcije slične događajima u Srebrenici 1995, saopštio je zamjenik ukrajinskog premijera Aleksej Reznikov.

Srpske snage su ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je za zločin genocida najviše političko i vojno rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska.

Reznikov je, povodom upozorenja iz Rusije da bi u Ukrajini “mogla da se dogodi nova Srebrenica”, istakao da Kijev to nikada neće dozvoliti, dodajući da je politički i diplomatski proces jedini put za rešenje krize u Donbasu, prenosi Tanjug agenciju TASS.

“Ukrajini ne treba da oslobađa te teritorije silom i zato sve vreme govorimo o diplomatskim rešenjima. Za to imamo Normandijsku četvorku i Minsku grupu”, rekao je Reznikov

Zamjenik šefa predsjedničke administracije Ruske Federacije Dimitrij Kozak upozorio je u četvrtak da će Rusija stati u zaštitu Donbasa, ako tamo bude organizirana “nova Srebrenica”, a Ambasada Ukrajine u Srbiji ocijenila je tu izjavu kao spremnost Moskve da počne, kako je navela, “novu fazu agresije protiv Ukrajine”.

‘Ponavljanje Srebrenice’

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak je izjavio da će čitav svijet, uključujući Rusiju, preduzeti mjere da se spriječi da se u Ukrajini ponove događaji iz Srebrenice 1995. godine, “u slučaju da se u Ukrajini obnovi vojna akcija u punom obimu”.

“U slučaju da započnu vojne akcije u Ukrajini i u slučaju potencijalnog ponavljanja ljudske katastrofe slične Srebrenici, o čemu je, inače, predsjednik Putin već govorio, ni jedna zemlja na svijetu neće ostati ravnodušna. I sve zemlje, uključujući Rusiju, preduzimat će mjere kako se takve tragedije ne bi ponovile”, izjavio je Peskov.

Tenzije u Donbasu, nakon što je 22. jula prošle godine postignut sporazum o dodatnim mjerama za prekid vatre, ponovo su eskalirale krajem februara i početkom marta.

Razmjena vatre duž linije razdvajanja je nastavljena, a žrtava je bilo na obje strane, među kojima i civilnih.

Kijev je za to optužio prorusku samoproglašenu Republiku Donbas, dok su proruski separatisti poručili da je za porast napetosti odgovoran Kijev jer nije ispunio odredbe prošlogodišnjeg sporazuma.