Predsjednički izbori u Crnoj Gori, četvrti od obnove nezavisnosti i sedmi od uvođenja višepartijskog sistema, održaće se 19. marta ove godine. Na 14 dana do održavanja izbora, na kojima će učestvovati sedam kandidata, očekuje se da izborna trka za šefa države bude najneizvjesnija od 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost i da će pobjednik biti riješen tek nakon dva kruga izbora.Na izborima će učestvovati aktuelni predsjednik države i lider Demokratske partija socijalista (DPS) Milo Đukanović, predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović i lider Demorkata Aleksa Bečić.Kandidati su i poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i influenser Jovan Radulović.- Od 1990. godine svi predsjednici iz DPS-a -Od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori 1990. godine, svi predsjednici su bili iz redova Demokratske partije socijalista (DPS). Prije Mila Đukanovića, aktuelnog čelnika države i šefa DPS-a, predsjednik Crne Gore je bio Filip Vujanović – i to u tri mandata, od 2003. do 2018. godine.Prije Vujanovića, predsjednik je bio Đukanović – i to u jednom mandatu, nakon što je u oktobru 1997. pobijedio na neposrednim izborima Momira Bulatovića.
Đukanović je na posljednjim izborima 2018. godine pobijedio kandidata koga je podržala tadašnja opozcija Mladena Bojanića, i to u prvom krugu, sa osvojenih 53,9 odsto glasova.- Đukanović bi još jedan mandat, Mandić i Milatović ozbiljna konkurencija -Đukanović u predsjedničku trku ulazi sa pozicije šefa države i lidera opozicione DPS-a, koja je izgubila vlast na izborima 2020. godine. Iako se dugo spekulisalo da li će biti kandidat svoje partije, sva istraživanja su pokazala da je jedini kandidat opozicije koji u ovom trenutku ima šansu za pobjedu, imajući u vidu da su mu protivkandidati uglavnom lideri najjačih partija.Očekuje se da će Đukanović u prvom krugu osvojiti najviše glasova, ali nedovoljno za pobjedu u prvom krugu. Stoga, u zavisnosti ko će Đukanoviću biti protivkandidat u drugom krugu, biće mnogo jasnije i kakve su mu šanse da i u narednih pet godina bude na čelu države.Najozbiljniji rival Đukanoviću biće Andrija Mandić, jedan od lidera DF-a. On je dugogodišnji političar, koji je poznat i po tome da je optužen u aferi “državni udar” za pripremu nasilne promjene vlasti na dan izbora 2016. godine. U prvostepenom postupku je osuđen na zatvorsku kaznu, koju je ukinuo Apelacioni sud i slučaj vratio na ponovno suđenje. Iako poznat po stavovima protiv nezavisnosti Crne Gore, protiv priznanja nezavisnosti Kosova i uvođenja sankcija Rusiji, Mandić kampanju vodi u pravcu pomirenja.Istraživanja javnog mnjenja dobre šanse za ulazak u drugi krug daju i Jakovu Milatoviću. Riječ je o zamjeniku predsjednika Pokreta Evropa sad, koji je obavljao funkciju ministra u 42. Vladi Crne Gore. Zajedno sa liderom pokreta Milojkom Spajićem, javnosti je poznat kao reformator javnih finansija u Crnoj Gori. Njihov ekonomski projekat “Evropa sad” je donio povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, dok je prosječna zarada u Crnoj Gori povećana na 700 eura. Takođe, penzije u Crnoj Gori značajno su povećane na osnovu ovog programa.Pokret “Evropa sad” je ostvario značajan rezultat na izborima u Podgorici, a upravo se Milatović pominjao kao kandidat za gradonačelnika.- Nikad kraća kampanja -U izbornoj trci učestvuju i lider Demokrata Aleksa Bečić, lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović. Ovogodišnji predsjednički izbori biće specifični i po tome da će vrijeme za kampanju biti dosta kraće nego li je to do sada bio slučaj. Državna izborna komisija juče je utvrdila redosljed na glasačkom listiću, a predsjedničke tribine počele su ove sedmice.Analitičari, ali i nekoliko posljednjih istraživanja javnog mnijenja ukazuju da će se pobjednik izbora rješavati u drugom krugu izbora. Mandat predsjednika Crne Gore traje pet godina. Da bi kandidat pobijedio u prvom krugu potrebno je da osvoji više od 50 posto glasova izašlih birača. Ukoliko se to ne desi, u drugom krugu nadmeću se dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova. Drugi krug se održava dvije nedjelje kasnije.
Izvor: AA
