Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH podigao je optužnicu za genocid u Srebrenici protiv šest visokih oficira i vojnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (RS), objavilo je ovo tužilaštvo 1. januara.
Optužnica je podignuta protiv Lazara Ristića zvanog Lazo, rođenog 1958. godine u Zvorniku, državljanina BiH, Mladena Mihajlovića zvanog Mlađo, rođenog 1973. godine u Bregenzu, Austrija, državljanina BiH, Sretena Miloševića, rođenog 1959. godine u Kladnju, državljanina BiH i Srbije, Dragoja Ivanovića zvanog Kićom Miloje i Radoje, rođenog 1967. godine u Zvorniku, državljanina BiH, Stanoja Birčakovića zvanog Cane, rođenog 1972. godine u Zvorniku, državljanina BiH, i Milorada Birčakovića zvanog Pinjo, rođenog 1963. godine u Zvorniku, državljanina BiH.
Optuženi se terete da su za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i MUP-a RS usmjerenog protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području zaštićene zone UN-a Srebrenica, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade, svjesno pružali pomoć pripadnicima udruženog zločinačkog poduhvata u počinjenju genocida nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti nakon pada zaštićene zone UN-a Srebrenica.
U optužnici se navodi da su optuženi sudjelovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole “Grbavci” u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto streljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je strijeljano više od 800 žrtava, a tijela žrtava pomoću mehanizacije ukopavana u dvije masovne grobnice.
U namjeri da sakriju izvršeni zločin, pripadnici čete vojne policije i pozadinske čete Zvorničke brigade su uklonili tragove zatočenja i pogubljenja zatočenika oko škole i u fiskulturnoj sali.
Optuženi se terete da su počinili krivično djelo genocid iz člana 171. tačka a) i b), KZ-a BiH u vezi sa članom 180. stav 1., i u vezi sa članom 31. (pomagači) istog Zakona.
Navode optužnice tužilaštvo će dokazivati saslušanjem 141 svjedoka, među kojima više svjedoka uz mjere zaštite, nalazima i mišljenjima vještaka vojne i medicinske struke, kao i prilaganjem više od 500 materijalnih dokaza.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti.
Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. Za njih oko 1.000 se još traga.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS-a, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2004. donio prvu pravosnažnu presudu za genocid u Evropi, u slučaju generala VRS Radislava Krstića.
izvor: RSE
