Dao je rok od tri sedmice domaćim vlastima da ih “poprave” ako smatraju da je potrebno.
Spomenuo je član 260 Sporazuma o radu Evropske unije (EU) gdje piše da “ako vi na nacionalnom osnovu ne ispunite uslove koje postavljaju evropski standardi, Evropski sud u Luksemburgu će djelovati i izdati naloge”.
- Ja vam mogu reći da se to odnosi na sve države članice uključujući i državu koju sam ja predstavljao. Međunarodni suci će, dakle, ostati. To je dio naših zajedničkih napora – kazaoo je Schmidt.
Rekao je da je bitno sprovesti izmjene na vrijeme jer je ostalo svega šest mjeseci do izbora.
- Želim omogućiti tehničku organizaciju i poštenije izbore. Izmjene i dopune mogu biti predmet novih izmjena u Parlamentu koji može poboljšati zakon ako smatra da postoji potreba. Ja ću dati dosta detalja u informacijama, a moja odluka stupa na snagu objavom na zvaničnoj stranici – rekao je.
Kazao je da se ovdje ne radi o izboru člana Predsjndištva BiH i izbornim jedinicama nego o tome da se osigura ispravno davanje i brojanje glasa odnosno tehnička unapređenja.
- To su skeneri za glasačke listiće, identifikacija birača kako bismo osigurali da ljudi glasaju samo jednom i da osiguramo ispravnu identifikaciju birača. Prema tome, ovim uvodimo pilot projekat i nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima nego na određenom nivou. Mislim da će doći do bolje situacije u smislu izbornog procesa. Imat ćemo papirne listiće, a oni će btii elektronski skenirani i bit će prebrojani. Onemogućit ćemo bilo kakvu mogućnost promjene listića ili da neki birački listići izađu iz kutije s drugačijim rezultatom. Postoje uslovi i za sankcioniranje. Imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Postoji i komplet pravila za izbornu kampanju. Moramo krenuti s tehničkim izmjenama i uspostaviti saradnju s drugim organima vlasti da se to provede – naveo je Schmidt.
U drugom dijelu odluke ostavio je mogućnost domaćim političarima u roku tri sedmice da poboljšaju ili izmjene Schmidtovu odluku.
- Znam da će biti dosta kritika. Dodik je u pravu kad kaže da ovo trebaju uraditi domaći organi. Ako oni to ne urade, mora postojati neko ko će to uraditi. Ovo nije Schmidtov zakon nego zakon birača. Da dodam samo jednu stvar koju sam obećao prošle godine. Ne mislim da to može doprinijeti ublažavanju rana 30 godina poslije, ali ako možemo prihvatiti da ljudi koji su osuđeni za genocid mogu da se kandidiraju za bilo kakve funkcije… Ja sam takvu najavu dao 11. jula prošle godine u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije – poručio je Schmidt.
Izvor: hayat, (A. J.)
