Tri i po decenije nakon ratnih zločina u prijedorskim selima Zecovi i Briševo, porodice ubijenih i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih i čekaju da pravda bude u potpunosti zadovoljena. Godišnjice ovih zločina podsjećaju da je Prijedor, nakon genocida u Srebrenici, mjesto u kojem je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu počinjen drugi najveći masovni zločin nad civilnim stanovništvom.
Prema dostupnim podacima, na području Prijedora ubijeno je 3.176 civila, među kojima je bilo 166 Hrvata. Upravo zbog toga Prijedor predstavlja općinu u kojoj je ubijen najveći broj Hrvata u Bosni i Hercegovini tokom rata, ali i jedno od mjesta najvećeg stradanja Bošnjaka.
Poseban simbol stradanja hrvatskog stanovništva je selo Briševo, koje su krajem jula 1992. godine napale snage Vojske Republike Srpske. Tom prilikom ubijeno je 67 hrvatskih civila, dok je selo gotovo potpuno uništeno. Prema presudama Haškog tribunala, žrtve su ubijane u vlastitim kućama, dvorištima, kukuruzištima i šumama, a u selu nije bilo vojnih formacija.
Istovremeno, u bošnjačkom selu Zecovi srpske vojne i policijske snage ubile su oko 69 bošnjačkih civila tokom akcije etničkog čišćenja. Mještani su ubijani ispred svojih kuća, kod škole, na lokalitetima Begova rijeka, Točak i drugim mjestima. Za posmrtnim ostacima 32 žrtve iz Zecova i danas se traga.
Na području cijelog Prijedora još uvijek nije pronađeno oko 600 nestalih osoba, što porodicama predstavlja jednu od najvećih rana.
Fikret Bačić, koji već više od tri decenije traga za posmrtnim ostacima čak 29 članova svoje porodice, ističe da je dostojanstven ukop žrtava najmanje što njihove porodice zaslužuju.
„Vraćanje posmrtnih ostataka i njihov ukop na mjestima gdje pripadaju bila bi velika satisfakcija za porodice. Tek tada možemo otići na mezarje ili groblje i odati počast svojim najmilijima“, poručio je Bačić.
Dodaje da bez pronalaska nestalih i suočavanja s istinom nema ni iskrenog pomirenja, dok negiranje i relativizacija ratnih zločina samo produbljuju podjele.
Za zločine u Zecovima Sud Bosne i Hercegovine izrekao je više pravosnažnih presuda za zločine protiv čovječnosti, ali su pojedini osuđeni kasnije postali nedostupni pravosuđu, zbog čega su za njima raspisane međunarodne potjernice.
S druge strane, porodice žrtava iz Briševa smatraju da pravda još nije zadovoljena. Pred Sudom BiH vodi se postupak protiv četvorice optuženih za zločine u ovom selu, ali proces traje godinama, dok su brojni svjedoci već u poznim godinama ili su preminuli.
Zecovi i Briševo ostaju trajni simboli stradanja Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru te podsjetnik na sistematske zločine počinjene nad civilnim stanovništvom tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Za porodice ubijenih, istina, pronalazak nestalih i procesuiranje odgovornih ostaju ključni uslovi za dostojanstveno sjećanje i pravedniju budućnost.
