“Rezolucija o Šahovićima nije imala podršku čak ni za dnevni red. Vječno pognuta glava vremenom počne da pase”, napisao je Fejzić.
Podsjetimo, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović je 10. novembra ove godine na hutbi podsjetio na zločin u Šahovićima koji se dogodio prije 100 godinu. U tom zločinu ubijene su stotine Bošnjaka.
“Svi oni su nevini i bez ikakve krivnje ubijeni u masovnom zločinu tačno prije stotinu godina, u mirnodopskim uslovima, za vrijeme Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Da se radilo o masovnom zločinu nad mirnim i nedužnim ljudima, koji zasigurno nisu ubili nikoga i nisu na Zemlji nered činili, kazuje i činjenica da je ovo jedan od najviše skrivanih zločina tokom skoro cijelog jednog stoljeća, u čemu su ključnu ulogu imali raniji državni sistemi“, kazao je resul-ulema.
Odluka parlamenta
Parlament Crne Gore odbio je prijedlog Bošnjačke stranke o usvajanju rezolucije kojom bi se masakr u Šahovićima iz 1924. godine prepoznao kao genocid. Ova odluka izazvala je brojne reakcije u javnosti, posebno među bošnjačkom zajednicom, koja događaje iz Šahovića smatra jednim od najtragičnijih trenutaka svoje historije.
Masakr u Šahovićima
Masakr u Šahovićima dogodio se u novembru 1924. godine, kada je više stotina bošnjačkih civila brutalno ubijeno, a njihova sela spaljena i uništena. Ovaj zločin, koji je počinjen pod izgovorom osvete za ubistvo crnogorskog narodnog heroja Šćepana Mijuškovića, odnio je živote nedužnih muškaraca, žena i djece. Iako je prošlo 100 godina, ovaj događaj ostao je neprocesuiran, a žrtve bez pravne i historijske satisfakcije.
Prijedlog rezolucije
Bošnjačka stranka je kroz prijedlog rezolucije nastojala da se masakr prizna kao genocid, kako bi se odala počast žrtvama, ali i poslale poruke pomirenja i pravde. Međutim, većina u parlamentu nije podržala ovu inicijativu. Protivnici prijedloga tvrde da je potrebno dodatno istražiti historijske činjenice i naglašavaju da usvajanje ovakve rezolucije može dodatno polarizirati društvo.
Reakcije na odluku
Predsjednik Bošnjačke stranke nakon glasanja izrazio je razočaranje odlukom, navodeći da nepriznavanje ovih zločina predstavlja nepravdu prema žrtvama i njihovim potomcima. “Mi ne tražimo ništa drugo osim pravde i priznanja patnje naših predaka. Bez suočavanja s prošlošću, nema iskrenog pomirenja ni stabilne budućnosti,” poručio je u svom obraćanju.
Stavovi vladajuće većine
S druge strane, predstavnici vladajuće većine naglasili su potrebu za oprezom prilikom definiranja pojma genocida te su istakli da svaki korak u tom smjeru mora biti potkrijepljen detaljnim istraživanjima i konsenzusom.
Posljedice i daljnji koraci
Odluka parlamenta dodatno je produbila podjele u crnogorskom društvu, dok bošnjačka zajednica najavljuje da će nastaviti borbu za priznavanje masakra u Šahovićima kao genocida. Organizacije za ljudska prava također pozivaju na dijalog i objektivno sagledavanje historijskih činjenica, s ciljem izgradnje društva u kojem će sve žrtve biti priznate i poštovane.
Šahovići ostaju bolna tačka u kolektivnom sjećanju Crne Gore, a pitanje kako se nositi s ovim zločinom i dalje je otvoreno. Odluka parlamenta o nepriznavanju masakra u Šahovićima kao genocida izazvala je duboke reakcije i podjele. Potrebno je pronaći način za suočavanje s prošlošću kako bi se osiguralo pomirenje i stabilna budućnost za sve zajednice u Crnoj Gori.
