Historijski dokument iz opsade Sarajeva
U arhivi Infobiroa, kojoj je Fokus imao pristup, pronađeno je jedno od najpoznatijih javnih obraćanja iz ratnog Sarajeva – emotivno i oštro otvoreno pismo koje je Dino Merlin uputio režiseru Emiru Kusturici. Objavljeno je 8. aprila 1993. u listu BiH Ekskluziv pod naslovom „Obuci džemper sa ljiljanima“.
Pismo je nastalo u trenutku kada je Sarajevo bilo pod opsadom, a Merlin je kroz njega izrazio bol, razočaranje i poziv na moralnu hrabrost.
Bajram i granate s Trebevića
Merlin pismo započinje ličnim sjećanjem na dane u Skandinaviji, rođenje sina i Bajram 1992. godine. Taj praznik, koji mu je u djetinjstvu nosio bol zbog odsustva oca, trebao je donijeti novu radost. Umjesto toga, Sarajevo je pogođeno granatama s Trebevića – na Alifakovac, na djecu u svečanim odijelima, na Baščaršiju.
Merlin podsjeća da tada „ništa nije bilo sveto“ – ni Vijećnica, ni Begova džamija, ni stara pravoslavna crkva.
Razočaranje Kusturičinim postupcima
U najcitiranijem dijelu pisma Merlin izražava razočaranje Kusturičinim javnim nastupima za srbijanske medije, tvrdeći da je time zaboravio na obične ljude Sarajeva. Optužuje ga da je odlascima u Beograd davao legitimitet onima koji su kreirali ratni scenarij protiv BiH:
- „Trebao im je jedan ‘pošten’ Musliman, još k tome slavni režiser.“
„Nije nam trebao tvoj šapat, nego tvoj krik“
Merlin piše da je oscilirao između bijesa i tuge, ali da je jedino očekivao da Kusturica jednom glasno kaže – Sarajevo:
- „Tvoj šapat bio bi jači od hiljada glasova. Da si samo jednom vrisnuo SARAJEVO, koliko bi nam lakše bilo.“
Poziv na povratak i oprost
Pred kraj pisma Merlin ostavlja prostor za pomirenje. Poziva Kusturicu da se vrati „na teren“, obuče simbolični „bordo dres“ i rasplete džemper sa ljiljanima – metaforu povratka identitetu i hrabrosti.
- „Ako si spreman da se vratiš, oćutaću tvoje besane noći. Jer znam da imaš dušu. Probudi se, umij se, raspleti taj stari džemper — nekima od nas će biti toplije.“
Značaj pisma
Ovo pismo ostalo je upamćeno kao jedan od najpotresnijih javnih apela iz opsade Sarajeva, dokument vremena koji pokazuje kako su umjetnici i javne ličnosti bili pozivani da se jasno odrede prema tragediji svog grada.
