Vučić je u Ruskom domu u Beogradu, gdje je na ruskom jeziku održao govor na temu “Revizija istorijskih činjenica i otpor slobodarskih naroda”, optužio “kolektivni Zapad” da usvajanjem te rezolucije želi da ukine bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku.
Ocijenio je da će narednih sedam dana biti “možda najteži” od kad obavlja funkciju premijera ili predsjednika Srbije.
“Od nedjelje uveče, ponedjeljka biću u Njujorku gdje ću se boriti za istinu znajući da nemamo nikakvu šansu da pobijedimo”, rekao je Vučić.
Dodao je da je očekivao i vjerovao da će se predlog rezolucije povući.
“Ono što branimo i što im nećemo dati da uzmu jesu čast, Republika Srpska i Republika Srbija”, rekao je Vučić.
Rezolucija o Srebrenici će 23. maja biti na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Rezolucijom o genocidu u Srebrenicu koju su predložile Nemačka i Ruanda osuđuje se poricanje genocida i pozivaju sve članice Ujedinjenih nacija da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, kako bi se spriječio revizionizam.
Njom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
U Rezoluciji, međutim, nema amandmana koje je podnijela Crna Gora.
Rezolucijom se:
- Odlučuje 11. juli proglasiti Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995, koji će se obilježavati svake godine;
- Bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja, te potiču države članice da poštivaju utvrđene činjenice, uključujući razvijanje odgovarajućih programa kroz svoje obrazovne sisteme, idući u pravcu sprječavanja negiranja i iskrivljavanja, te ponavljanja genocida u budućnosti;
- Također bez rezerve se osuđuju radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid pred međunarodnim sudovima, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;
- Ističe važnost dovršetka procesa pronalaženja i identificiranja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i u skladu s njima se dostojanstveno ukopanju, te se poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
- Potiču se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, s dužnim obzirom na relevantne odluke Međunarodnog suda pravde;
- Zahtijeva se od generalnog sekretara da uspostavi program informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji započinje svoje djelovanje pripreme za 30. godišnjicu 2025, te se također traži od generalnog sekretara da ovu rezoluciju iznese u javnost svim državama članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog društva za odgovarajuće poštivanje;
- Poziva sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući
nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike na obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.
Srebrenica je bila zaštićena zona
U početku se predlagači Rezolucije pozivaju na Povelju UN-a, Opštu deklaraciju o ljudskim pravima i Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, te podsjećaju na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti 819 od 16. aprila 1993. kojom se Srebrenica proglašava zaštićenom zonom, potom na Rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
izvor: agencije
