Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 17. septembra širom Bosne i Hercegovine.  

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 289. broja Stava je najava uspostave takozvanog „Mini Schengena“ o čemu pišemo u nekoliko članaka i analiza.

Određene bojazni pa čak i strahovi moraju imati mjesta pri razmatranju i donošenju političkih odluka koje imaju dalekosežni kreacijski potencijal. Takav je slučaj i sa stavom Bosne i Hercegovine u vezi s pristupanjem “mini Schengenu”, regionalnoj asocijaciji koja u fokusu ima olakšavanje međusobne saradnje i kreiranje jedinstvenih procesa kojim bi Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Kosovo postale jedno tržište. Ova zona, u nekom kratkom opisu, treba pružiti olakšice u trgovini, razmjeni studenata te poticati EU integracije. Također je i putovanje građana unutar članica pojednostavljeno jer bi za to bila potrebna samo lična karta.

Pristati na “mali Schengen” znači prihvatiti povratak u političku, kulturnu i ekonomsku orbitu Beograda, svojevoljno se integrirati u buduću Veliku Srbiju i doslovno pljunuti na sve žrtve koje su pale za opstanak Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. Ako bi dala svoj pristanak na tako nešto, bošnjačka politika trajno bi se i bespovratno diskreditirala jer bi bez “ispaljenog metka” i velike potrebe kapitulirala pred onom idejom koju je svojevremeno odbila kada se na nju pokušalo prisiliti kredibilnom prijetnjom nestanka “muslimanskog naroda” iza koje je stajao čitav arsenal JNA

U novom broju Stava detaljno pišemo i o predstojećim novembarskim lokalnim izborima. Oni su  od presudnog značaja za Srebrenicu. Shvatili su to i Bošnjaci u Srebrenici, ali i bošnjački politički predstavnici. Pokazali su to politički predstavnici kada su po strani ostavili međusobna različita mišljenja i neslaganja i odlučili biti jedinstveni s jednim ciljem – da nakon izbora na čelu Srebrenice bude “čovjek koji neće negirati genocid i koji će raditi za dobrobit svih građana”. Situacija je ozbiljna i, bez obzira na dobru organiziranost, Bošnjake u Srebrenici očekuju teški mjeseci.

Izborne prevare, malverzacije, krađe glasova, sve to prati izborne procese, pogotovo u Srebrenici. Međutim, sudeći prema javnim istupima, Bošnjaci u Srebrenici i probosanska politika u ovom gradu odlučila je cjelokupnoj javnosti pružiti čvrste dokaze da “postoji mogućnost da i nakon 15. novembra na čelu Srebrenice ne bude Bošnjak”.

Šerif Špago predsjedavajući je Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona i predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije. Rođen 1968. godine, u Skupštini HNK obavljao je sve dužnosti, od zastupnika, preko predsjednika Kluba SDA i Kluba Bošnjaka do predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine. Špago za Stav govori o predstojećim lokalnim izborima u Mostaru, blokadama HDZ-a u procesu formiranja Vlade HNK, iskustvima povratnika u Stolac i Čapljinu te komentira aktuelna dešavanja u SDA.

Reporterska ekipa “Stava” bila je na površinskom kopu Rudnika mrkog uglja “Banovići”. Površinski kop Turija nalazi se nekoliko kilometara od centra Banovića. Tu će, blizu mjesta gdje je upravna zgrada PK Turija, na jednom brežuljku, u budućnosti biti izgrađena TE Banovići. Na ulazu u PK Turija dočekao nas je tehnički rukovodilac površinske eksploatacije Ekrem Demirović. Već nakon nekoliko rečenica jasno vam je da je to čovjek koji poznaje svaki pedalj površinskog kopa od nekoliko kvadratnih kilometara. Čovjek koji zna svaku mašinu, iako ih na kopu rade deseci, od kamiona dampera, preko buldožera, gredera, rovokopača, utovarivača, bušilica do dizalica. Čovjek koji poznaje svakog radnika bez obzira na to što ih radi tu nekoliko stotina u tri smjene. Ekrem o rudniku zna sve.

Tenzije na istočnom Mediteranu svakodnevno rastu i predmet su sve intenzivnijih diplomatskih (i vojnih) aktivnosti. Neumoran u trovanju tursko-grčkih odnosa (doduše, uz servilnu asistenciju Grka), histerično-eratični predsjednik Francuske Emmanuel Macron (“samo” 2.000 km udaljene od turske ekskluzivne ekonomske zone na koju su Grčka i Južni Kipar bacili oko) znatno je podigao letvicu verbalnog rata, spuštajući diskurs na lični nivo. Na sastanku EU Med Group, blago rečeno, neodmjerenim izjavama razgolitio je svoje političke fantazije. Skrećući pažnju s problema u svojoj zemlji, predsjednik Francuske drsko se miješa u spor u vezi s istočnim Mediteranom. Ali bez obvzira koliko se napinjao, Macron Turke ne može prepasti.

U Banjoj Luci osnovana je Medresa “Ibrahim ef. Maglajlić” a reporteri Stava su je pojsteili ovih dana. Obnovljenom nastavom u medresi u ovom je gradu obnovljen rad jedne klasične škole orijentalno-islamskog tipa nakon osam decenija, koliko je prošlo od zatvaranja posljednje banjalučke medrese. Školsku 2020/2021. pohađa mješovito odjeljenje od 22 učenika i učenice, a dolaze iz Banje Luke, Doboja, Prnjavora, Prijedora…

Kada se ruski predsjednik Vladimir Putin videokonferencijom obratio svim ministrima svog kabineta ozbiljnog lica i objavio, kako njima, tako i ostatku svijeta, da je Rusija odobrila prvu vakcinu protiv korone na svijetu, nazvanu Sputnjik V, bila je to jasna aluzija na slavna vremena sovjetskog osvajanja svemira. Sputnjikom je nazvana vakcina kojom se pokušava okončati pandemija koja je u svijetu ubila skoro 800 hiljada ljudi. Ipak, niko ih van Moskve ne shvata ozbiljno. Osim Milorada Dodika, koji je odmah potrčao najaviti kako će bosanskohercegovački entitet Republika Srpska naručiti milion ruskih vakcina. Svi relevantni igrači okrenuli su glavu od Rusije kako bi pratili šta rade istinski konkurenti u utrci za vakcinom, oni koji trenutno na njoj rade u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi. O ruskoj i ostalim vakvinama protiv Covid-19 čitajte u novom broju Stava.

Dopsinik Stava iz Srbije donosi priču o putu na kojem se godišnje dogodi oko 50 hiljada saobraćajnih nezgoda i nesreća. Ibarska je magistrala drum smrti sagrađen na muslimanskim mezarjima. Nakon saobraćajnih nesreća popraćenih velikim brojem poginulih i povrijeđenih, obično se preko medija konstatira da je glavni uzročnik bahata i brza vožnja ili alkohol, a mještani na takve vijesti s medija vrte sumnjičavo glavom, čuvajući tajnu i uvjerenje o pravom uzročniku ovih tragičnih događanja. Ljudi iz okolnih sela čuli su od starih da su se tu nekad nalazila “turska groblja”, pa sad uzimaju danak Srbima što su im poremetili vječni spokoj.

Prošle su sedmice u izdanju Dobre knjige publicirane Zlatne stranice osmanske historije Omera Faruka Yilmaza. Riječ je o knjizi koja je na turskom govornom područja rasprodana u desecima hiljada primjeraka, a svoju popularnost duguje specifičnom uglu iz kojeg je autor posmatrao historiju Osmanskog carstva. U novom broju Stava donosimo recenziju knjige koja historiju Osmanlija ne predstavlja tek kao klasični monumentalistički zbir slavnih sultana i velikih događaja.

U nvom smo Stavu posjetili i fudbalere Klisa iz Buturović-Polja, kluba kojem je dvadeset i pet godina. Najveći uspjeh FK Klis postigao je osvajanjem prvog mjesta u Drugoj ligi Federacije BiH, te igrajući četvrtfinale Kupa BiH 2019. godine, kad je, zbog manje datih golova u dvije neriješene utakmice, ispao od FK Sloga iz Gornjeg Crnoljeva (RS).

U novom izdanju Stava donosimo priču o Vili “Solvaj, simbolu grada u kojem raste soda, kući iz bajke koja se nalazi u samom srcu Lukavca. Historičari kažu da je Milerova vila izgrađena 1912. godine, i to kao bolnica za radnike u fabrici sode pa su je zvali fabrikšpital. Prvi upravitelj bio je čuveni doktor Adolf Hempt, a u vilu je pretvori Fritz Müller, treći direktor sodare.

Preminuo je prof. dr. Mehmed Meša Gribajčević. Napustio nas je vrhunski liječnik specijalista, univerzitetski profesor i znanstvenik, ali i sazlija koji je, prateći na tom starom instrumentu Eminu Zečaj, snimio neke od iznimno vrijednih interpretacija sevdalinki. O Mehmedu Gribajčeviću pišemo u ovom broju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 17. septembra širom Bosne i Hercegovine.