Novi softveri za nadzor izazvali zabrinutost: Da li se građani Srbije prate u realnom vremenu?
Nabavka novih sistema za biometrijski nadzor i prepoznavanje lica od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije izazvala je ozbiljne reakcije stručne javnosti i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i privatnosti građana.
Prema navodima do kojih je došao BIRN, MUP raspolaže sa dva nova softvera, japanskog i ruskog porijekla, koji mogu da rade u realnom vremenu na mreži video-kamera postavljenih na javnim površinama. Posebnu pažnju izazvao je ruski sistem FindFace, za koji sagovornici tvrde da posjeduje mogućnost analize društvenih kontakata i povezivanja osoba koje se zajedno pojavljuju na snimcima.
Novinar BIRN-a Aleksa Tešić navodi da ovaj sistem može da prati interakcije među ljudima i na osnovu toga formira svojevrsnu mapu društvenih veza. Prema njegovim riječima, softver prepoznaje osobe koje se često pojavljuju zajedno i može da identifikuje njihove međusobne kontakte kroz više nivoa povezanosti.
Takve mogućnosti izazvale su zabrinutost među organizacijama koje se bave zaštitom građanskih prava. Jelena Pejić Nikić iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku smatra da za primjenu ovakvih tehnologija ne postoji odgovarajući zakonski okvir.
„Ne postoji pravni osnov na osnovu kojeg bi MUP nabavljao ovu tehnologiju“, upozorila je Pejić Nikić, dodajući da se u novom nacrtu Zakona o policiji uopšte ne pominje upotreba biometrijskih tehnologija.
Predstavnici civilnog sektora upozoravaju da bi ovakvi sistemi mogli biti korišteni za nadzor učesnika protesta, političkih aktivista i građana koji javno izražavaju svoje stavove. Posebno ističu da se postavlja pitanje svrhe prikupljanja i obrade podataka, kao i načina na koji se oni čuvaju i koriste.
Sagovornici smatraju da bi bez jasnih zakonskih ograničenja i nezavisnog nadzora moglo doći do zloupotreba i narušavanja prava na privatnost. Kao dodatni problem navode činjenicu da javnost nema dovoljno informacija o tome kako sistemi funkcionišu, ko njima upravlja i pod kojim uslovima se podaci obrađuju.
MUP Srbije, prema navodima iz izvještaja, nije odgovorio na pitanja o namjeni japanskog i ruskog softvera niti o tome da li se oni koriste u skladu sa zakonom. Odgovor se očekuje i od kancelarije povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.
Dok nadležne institucije ne ponude jasna objašnjenja, ostaju otvorena pitanja o granicama državnog nadzora, zaštiti privatnosti i pravima građana u digitalnom dobu.
