Posjeta potomaka Bošnjaka protjeranih nakon zločina u Šahovićima (današnje Tomaševo) izazvala je brojne reakcije u dijelu javnosti i na društvenim mrežama u Crnoj Gori. Povod polemike bila je fotografija objavljena na društvenim mrežama, na kojoj potomci prognanih, pristigli iz Turske, ispred table s nazivom mjesta drže zastavu Republike Turske.
Fotografiju je objavio humanitarac Nusret Akova Brčvak, navodeći da je riječ o potomcima porodica koje su nakon tragičnih događaja iz 1924. godine bile prisiljene napustiti svoj rodni kraj i novi život započeti u Turskoj.
Nakon objave uslijedili su brojni komentari, među kojima su se našli i oni s uvredama na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, kao i pozivi da se posjetioci procesuiraju ili protjeraju. Takve reakcije izazvale su osude dijela javnosti, koja smatra da potomci žrtava imaju pravo posjetiti zavičaj svojih predaka i njegovati sjećanje na porodičnu historiju.
Historijski izvori bilježe da su u Šahovićima i okolnim selima 9. i 10. novembra 1924. godine počinjeni masovni zločini nad muslimanskim stanovništvom. Procjene broja stradalih razlikuju se među autorima, ali je nesporno da je veliki broj preživjelih nakon tih događaja napustio ovaj kraj i iselio se u Bosnu i Hercegovinu, Tursku i druge zemlje.
Polemiku je dodatno pojačala činjenica da se samo nekoliko dana ranije u Bijelom Polju pojavio grafit “Srbe na vrbe”, koji je također izazvao osude javnosti. Brojni građani poručuju da svaki govor mržnje i poziv na nasilje, bez obzira prema kome je usmjeren, mora biti jednako osuđen.
Dio javnosti smatra da pomirenje i izgradnja povjerenja mogu biti mogući jedino kroz otvoreno suočavanje s prošlošću, poštovanje žrtava i omogućavanje njihovim potomcima da bez straha posjećuju mjesta iz kojih potiču njihove porodice.
Rasprava koja se razvila nakon ove posjete još jednom je otvorila pitanje odnosa prema historijskim traumama, kulturi sjećanja i odgovornosti društva da osudi svaki oblik nacionalne i vjerske netrpeljivosti.
