Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je u utorak da je na crnogorskoj vladi odluka hoće li ili ne susponzorirati rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici.
Milatović je na Cetinju, nakon susreta sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar, rekao da Crna Gora o pitanju genocida o Srebrenici ima jasno stajalište.
“Je li vlada promijenila mišljenje u odnosu na državno stajalište, to je pitanje za vladu”, rekao je Milatović.
Crnogorski parlament je 2021. usvojio rezoluciju o Srebrenici kojom se između ostalog “najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici”, te zabranjuje “javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici”, a 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
Prošlog tjedna 75 crnogorskih nevladinih udruga i 65 pojedinaca predali su inicijativu vladi da Crna Gora sponzorira rezoluciju UN-a o sjećanju na genocid u Srebrenici, no vlada premijera Milojka Spajića još uvijek se nije izjasnila o toj inicijativi.
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar rekla je da pitanje Srebrenice nije lako, ali svi znaju da postoje sudske odluke koje su genocid označile kao genocid, te da tu nema nikakve rasprave i ne smije je biti.
“Slovenija je odlučila kosponzorirati rezoluciju, jer se radi o tome kakvu poruku prenosimo generacijama koje dolaze iza nas. To je teška za stvar, ali treba priznati šta smo uradili u prošlosti, da bismo išli u budućnost. To je moja iskrena poruka ljudima u Crnoj Gori”, rekla je Pirc Musar.
Nacrt rezolucije kojom se poziva da se 11. srpnja proglasi za Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, predstavljen je nedavno u sjedištu UN u New York-u.
Kako su tada prenijeli mediji, tekst rezolucije predstavili su Njemačka, Ruanda i BiH, a bili su prisutni predstavnici 17 zemalja kosponzora.
O potrebi usvajanja rezolucije govorili su predstavnici Njemačke, Ruande i BiH, a argumente protiv usvajanja takvog dokumenta iznijeli su diplomati iz Srbije, Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, Venezuele i Nikaragve.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović i premijer te zemlje Milojko Spajić nedavno su se politički razišli, nakon što je Milatović podnio ostavku na sve funkcije u njihovoj zajedničkoj stranci Pokret Europa sad.
Uz Spajića je ostao veći broj zastupnika i članstva te stranke.
Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj vladi nastaloj nakon što je 2020. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića prvi puta nakon 30 godina poražena na parlamentarnim izborima.
Njih dvojica kasnije su formirali populistički Pokret Europa sad, koji je najviše zahvaljujući tome što je u vrijeme njihove vlade minimalna plaća u Crnoj Gori podignuta s 222 na 450 eura, postali najsnažnija politička stranka u Crnoj Gori.
Millatović je u travnju prošle godine na predsjedničkim izborima dominantno porazio Mila Đukanovića, a Spajić je iste godine nakon trijumfa njihove stranke na parlamentarnim izborima, postao premijer sastavljajući vladajuću većinu s prosrpskom i proruskom koalicijom Za budućnost Crne Gore.
federalna.ba/Fena
