Prije rata smo se jako dobro slagali s muslimanima. Tokom rata ova crkva je u potpunosti srušena. Tu je bila samo hrpa kamena. Gradio ju je jedan Bajro. Tokom proslave Male Gospe u crkvu dolaze i komšije muslimani, a prošli put je bio i pravoslavni pop. Mi smo ovdje Evropa u malom, svi se slažemo i nema nesuglasica, kazao je Luka Brkić.
Ključ, mali živopisni grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, primjer je da je suživot moguć u zemlji koja je ne tako davno bila poprište ratnih dejstava. Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, prijeratna općina Ključ je podijeljena između Federacije BiH i Republike Srpske (RS).
Po zvaničnim podacima, u Ključu je većinsko muslimansko stanovništvo, ali žive tu i Hrvati i Srbi. Na području općine Ključ tokom rata u BiH srušeni su svi muslimanski i katolički vjerski objekti. Ulaskom Armije BiH u Ključ građani ovog grada su zamolili da se sačuva pravoslavna crkva koja jedino nije bila oštećena niti uništena.
Danas, u danima mira, građani ovog malog grada zajedno rade na dovršetku obnove katoličke crkve u gradu. Obnovljene su i mnoge porušene džamije.
Radnici različitih nacionalnosti od jutarnjih sati rade na crkvi. Tako ih je zatekla i ekipa Anadolu Agency (AA). U toku su radovi na unutrašnjosti crkve, a nakon toga slijede i vanjski radovi, kojih je mnogo. Potrebno je obnoviti i župnikovu kuću koja se nalazi do crkve.
Važnost za grad
Svećenik Banjalučke biskupije, a trenutni župnik Drvara i Bosanskog Grahova, Davor Klečina, poručio je da je obnova katoličke crkve “važna ne samo za malobrojnu katoličku zajednicu nego za cijeli grad, jer je ona simbol jednog naroda, jedne vjere”.
“Sve naše sredine u BiH pa tako i Ključ stoljećima su višenacionalne i viševjerske i tamo je postojao lijep suživot u vremenu mira. Konkretno, u Ključu stoljećima postoji lijep suživot različitih naroda i vjera koji je, rekao bih, čak i za vrijeme rata, ostao netaknut. Ni rat nije uspio to poremetiti”, pojasnio je Klečina.
Istakao je da su muslimani i katolici ovog grada u ratnim godinama doživjeli sudbinu progona i rušenja njihovih vjerskih objekata.
“Bogu hvala, pravoslavna crkva je ostala netaknuta, džamije i katolička crkva su obnovljene. To su simboli prisutnosti vjerskih zajednica kroz stoljeća ovdje u Ključu i cijeloj BiH. Često kažu da je Sarajevo evropski Jerusalem. Ovdje u BiH je svaki grad na svoj način evropski Jerusalem. To pokazuje i Ključ gdje na malom području imate i džamiju i katoličku i pravoslavnu crkvu”, naglasio je Klečina.
Na završetku obnove crkve rade i muslimani i katolici. Klečina je podsjetio da ove godine obilježavaju 125. godišnjicu župe i patrona župe Ključ te da su prije mjesec dana imali proslavu u župnoj crkvi i gradu. Također, organizovali su i kulturno-umjetničko veče donatorskog karaktera kojem su prisustvovali građani Ključa svih vjeroispovijesti. Prihod od ulaznica je namijenjen za završetak obnove katoličke crkve.
“Dvorana je bila popunjena. Građani Ključa svih vjeroispovijesti sudjelovali su u proslavi. To veče je Ključ odaslao poruku mira, suživota, izgradnje civilizacije, ljubavi. To što se to veče dešavalo u Ključu, općenito što se dešava u ovom gradu, trebali bi znati mnogi, ne samo u BiH nego i šire”, poručio je Klečina.
Čuvanje crkve
Luki Brkiću je povjerena odgovornost čuvanja crkve u Ključu.
“Prije rata smo se jako dobro slagali s muslimanima. Tokom rata ova crkva je u potpunosti srušena. Tu je bila samo hrpa kamena. Gradio ju je jedan Bajro. Tokom proslave Male Gospe u crkvu dolaze i komšije muslimani, a prošli put je bio i pravoslavni pop. Mi smo ovdje Evropa u malom, svi se slažemo i nema nesuglasica”, ispričao je Brkić.
Fadil Mršić iz Udruženja Ključana i prijatelja Ključa “Kralj Stjepan Tomašević” Ključ/Zagreb, koje na ovom području postoji već devet godina, kazao je da je njegov glavni cilj povezivanje Ključana koji žive u dijaspori. Istakao je da od osnivanja imaju veliku podršku banjalučkog biskupa Franje Komarice.
“Posljednji humanitarni koncert koji smo održali bio je za obnovu župne kuće u sklopu katoličke crkve. Odziv je bio veliki bez obzira na mali broj katolika koji su ostali u Ključu”, naglasio je Mršić.
Prema njegovim riječima, na humanitarne događaje odazivaju se svi, bez obzira na vjeru i naciju i bez obzira koji je povod za organizovanje koncerta ili sličnih događaja.
