https://www.facebook.com/share/v/14m6b8sBpSq/?mibextid=wwXIfr
Na centralnoj komemoraciji povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, održanoj u Institutu za historiju u Prištini u organizaciji potpredsjednice Skupštine Republike Kosovo Emilije Redžepi i profesora dr. Nexhmedina Spahiua, vršilac dužnosti premijera Republike Kosovo Albin Kurti uputio je snažne poruke o važnosti istine, pravde i odgovornosti. Posebnu pažnju privuklo je to što se prisutnima obratio na bosanskom jeziku, odajući poštovanje žrtvama genocida, njihovim porodicama i bošnjačkom narodu.
Komemoraciji su prisustvovali vršiteljica dužnosti predsjednice Republike Kosovo Albulena Haxhiu, predstavnici institucija Kosova, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, Islamske zajednice Kosova i Crne Gore, kao i delegacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Preševske doline.
U uvodnom dijelu obraćanja Kurti je podsjetio da je 11. juli 1995. godine trajno upisan u historiju Evrope kao dan kada je počinjen jedan od najtežih zločina nakon Drugog svjetskog rata.
„U Srebrenici je počinjen genocid. To je historijska, pravna i ljudska istina. To nije pitanje mišljenja niti tema koja se može ublažiti diplomatskim jezikom“, poručio je Kurti.
Podsjetio je da su međunarodni sudovi pravosnažno utvrdili odgovornost političkih i vojnih vođa za genocid, naglašavajući da se radi o činjenicama potvrđenim međunarodnim pravom.
Govoreći o uzrocima masovnih zločina, upozorio je da genocid ne počinje oružjem, već govorom mržnje, propagandom i sistematskom dehumanizacijom.
„Veliki zločini ne počinju onog dana kada se izvrše. Oni počinju ranije, u jeziku, u propagandi, u isključivanju, u učenju društva da drugoga vidi kao nešto manje od čovjeka. Prije nego što se otvore grobovi, otvara se put prema njima. Prije nego što se organizuje nasilje, organizuje se mržnja“, rekao je.
Istakao je da zbog toga Srebrenica nije samo sjećanje na prošlost, već trajno upozorenje svim društvima da ne dozvole širenje mržnje i negiranja ljudskog dostojanstva.
Poseban dio govora posvetio je negiranju genocida, ocijenivši da osporavanje sudski utvrđenih činjenica predstavlja prijetnju miru i budućnosti.
„Negiranje genocida nije politički stav niti razlika u tumačenju. To je napad na činjenicu, na pravo i na mogućnost trajnog mira“, naglasio je Kurti.
Govoreći o odgovornosti Srbije, rekao je da se istinsko pomirenje ne može graditi bez prihvatanja istine i suočavanja s prošlošću.
„Prihvatanje istine nije poniženje, a kajanje nije slabost. Ono je temelj državne zrelosti, moralne odgovornosti i susjedstva koje se gradi na priznanju zločina i poštovanju prema žrtvama“, poručio je.
Emotivnim riječima obratio se i Majkama Srebrenice, istakavši njihovu istrajnost u borbi za pravdu.
„Majke Srebrenice nose ovu istinu na svojim plećima već tri decenije. One su tražile pravdu ne gubeći dostojanstvo, svjedočile ne napuštajući ljudskost i otvorile vrata Potočara svakome ko dolazi s poštovanjem i spremnošću da prihvati istinu“, kazao je.
Na kraju govora povukao je paralelu između iskustava Bosne i Hercegovine i Kosova, navodeći da građani Kosova poznaju posljedice etničkog čišćenja, masovnih grobnica i prisilnih nestanaka.
„Naša solidarnost sa Srebrenicom i sa bošnjačkim narodom nije protokolarna formalnost. Ona proizlazi iz bliskosti iskustva i uvjerenja da se sloboda jednog naroda ne može mjeriti bez žrtve koju je za nju podnio“, zaključio je Kurti.
Komemoracija u Prištini održana je u okviru obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici, uz poruke da su istina, pravda i kultura sjećanja ključni preduslovi za trajni mir i sprečavanje ponavljanja sličnih zločina.
