Koliko puta ste čuli da ne objavljujete svoje i fotografije dece na društvenim mrežama, a onda odete na nečiji profil i vrlo brzo možete sve da saznate o njemu. Stručnjak za zaštitu podataka o ličnosti Ana Toskić Cvetinović upozorava koje su najveće opasnosti naše privatne “izloženosti” na internetu i kako se najbolje zaštititi od zloupotreba.
Toskić Cvetinović ističe da je prostor zloputrebe fotografija kao i ličnih podataka veliki, ali da su sa „novim razvojem veštačke inteligencije fotografije postale posebno osetljive“.
„Prostor je veliki zato što svi mi samostalno postavljamo dosta sadržaja na internetu o nama, našim životima. Onoga čega uglavnom nismo svesni, jeste da postavljamo sadržaje i o drugima i to je možda ono gde leži najveća opasnost. Postavljamo tuđe fotografije bez saglasnosti tih ljudi, postavljamo dosta sadržaja o maloletnim licima, odnosno našoj deci, a da nismo svesni da to što jednom postavimo tu ostaje trajno“, objasnila je Toskić Cvetinović za portal N1.
Prema njenim rečima najčešće se zluopotrebljavaju fotografije koje ukazuju na profil lica i one koje otkrivaju lokaciju na kojoj se nalazimo.„U prvom slučaju to je ono što omogućava da se kreira neki lažni nalog gde će se možda vršiti prevare preko tih naloga. Ono što je druga vrsta opasnosti je to što često postavljamo fotografije koje ukazuju na lokaciju na kojoj se mi nalazimo, pa može doći do otkrivanja nekih drugih ličnih podataka – tipa gde živimo, šta radimo, gde nam deca idu u vrtić i školu“, objasnila je ekspertkinja
Kako navodi sagovornica N1 najveći problem sa objavljivanjem slika dece i maloletnika je taj što roditelji to čine bez njihove saglasnosti, a to sa sobom nosi i odrđene posledice.
„Naše deca će u nekom trenutku postati i sami konzumenti internet sadržaja, a u tom momentu njihov digitalni identitet će već biti kreiran i to od strane njihovih roditelja, a ne njih samih. Pitanje je da li će oni uopšte želeti da imaju tako kreiranu vrstu identiteta. Druga stvar je pitanje trajnosti sadržaja koji se u tom trenutku nalazi na internetu i dostupnosti svima, posebno različitoj vrsti predatora, pedofila koji mogu dalje da targetiraju decu i progone“, rekla je Toskić Cvetinović.Međutim, ona ističe da u smislu učestalosti u zloupotrebi, jednako se dešavaju i kod dece i kod odraslih, ali su „rizici za maloletnike mnogo veći“.Na pitanje koliko su u Srbiji efikasni mehanizmi sprečavanja zloupotrebe, ekspertkinja ističe da „da to ide sporo i teško“.
„Kod nas se prosto dokazivanje jako teško vrši u takvim vrstama dela, uglavnom se radi o situaciji gde je potrebno da se podnosi privatna tužba i da neko ko je žrtva ima svest i kapacitet da ulazi u takve vrste postupaka. Dakle ne postoji dovoljno kapaciteta u pravosuđu da se ovakvi predmeti pocesuiraju i onda dolazimo u situaciju da imamo jako mali broj presuda“, ocenila je sagovornica N1.Drugi problem, kako je navela, jeste taj što u Srbiji i u slučaju da se povreda utvrdi „prosto naknade koje se dobijaju i kazne koje se izriču su izuzetno niske“.Toskić Cvetinović savetuje kako da se zaštitite od zloupotrebe privatnih fotografija na internetu:dva puta dobro razmislite pre nego što nešto postavite na internetkoristite zatvorene profiledosta radite sa svojom decom o digitalnoj pismenosti, posebno im ukažite na posledice koje mogu nastati u momentu kada oni postanu konzumenti tih sadržaja.„Posledice koje po njih mogu da nastupe su nešto što mi sada sa ovom svešću i nivoom razvoja tehnlogije ne možemo ni da predvidimo“, zaključila je Toskić Cvetinović.izvor: n1













