Sjećanje na Srebrenicu ne treba da nas odvede u očaj i malodušje. Bog nas ne sklanja od patnji i iskušenja, već nam daje snagu da ih savladamo, kako bismo postali jači i otporniji, poručio je danas u hutbi reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, prenosi Anadolu.Povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida počinjenog nad muslimanima Bošnjacima, reisul-ulema Kavazović danas je kazivao hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.”Iza nas su dani Kurban-bajrama, u kojima smo se podsjetili na veličanstvena kazivanja o Ibrahimu a.s., i njegovu sinu Ismailu, a ispred nas je 11. juli, dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ova dva događaja, kao i mnogi drugi iz povijesti ljudskog roda, govore o samoj suštini ljudi, o onakvima kakvi jesmo. Za postizanje dobra, čovjek je spreman da podnese i najveću žrtvu – kurban, a za osjećaj moći spreman je da žrtvuje i svoju ljudskost”, kazao je Kavazović.Naglasio je da nas pitanje zločina nad čovjekom, ma ko on bio, dovodi do ispitivanja lične i kolektivne svijesti i savjesti, pojedinca i zajednice u cjelini, bez obzira na broj žrtava, mjesto i vrijeme zločina.”Tamo gdje savjest služi kao mjesto slušanja istine, mjesto odgovornosti pred Bogom i ljudima, tamo ima nade da će se uspostaviti zdrava i pravedna zajednica ljudi u kojoj će dominirati svijest o značaju savjesti u našem pojedinačnom i zajedničkom životu. Tamo, pak, gdje savjest ne služi moralnim ciljevima, slabe su prilike da će društvo ozdraviti i napredovati. Ovih dana nas je na pitanje ljudske savjesti podsjetila izjava jednog ratnog zločinca koji je rekao da bi ono što je učinio sve ponovio. Reakcija zajednice na ovaj istup bila je podijeljena, što nam govori da, kao vjernici, moramo poraditi na ispitivanju i jačanju naše i personalne i zajedničke savjesti, jer nas ona, kao Božiji dar koji treba stalno da razvijamo, upravo drži da ne potonemo u grijeh i zločin”, kazao je reisul-ulema.Dodao je da su zločin genocida u Srebrenici, ali i drugi zločini, pitanje krivične odgovornosti počinilaca, ali i pitanje savjesti i morala svakog čovjeka, jer se taj zločin tiče svakoga, s moralnog aspekta našeg postojanja.”Nema sumnje da na savjesti počiva obnova ljudske moralnosti, obnova pravednijeg i savjesnijeg društvenog poretka i otvorenosti ljudi jednih prema drugima. Savjest mora biti mjesto našeg suočavanja sa sobom, mjesto Istine koja će dovesti do kajanja, do pomirenja. Poslanik a.s., stalno nas je upozoravao da preispitujemo vlastitu savjest, pa tek onda da to isto tražimo od drugih. Uloga vjerskih zajednica i crkava u podizanju svijesti o značaju savjesti može i treba biti značajna. Nauk o vjeri nas obavezuje da o tome govorimo i da pitanje savjesti postavimo kao centralnu temu obnove i pojedinca i zajednice”, poručio je Kavazović.Na kraju hutbe, reisul-ulema je poručio da, kako bismo postali baštinici zemlje, moramo činiti dobra djela i prelaziti preko ružnih, kajati se i praštati jedni drugima.”Naše najveće želje i očekivanja treba da budu da u skorije vrijeme vidimo plodove ispita naše savjesti, kao bajrak vjerovanja i nade, da je moguće pobijediti i odbaciti zlo, poraziti ga i protjerati iz naše duše. Lijep ishod će biti za one koji se budu Allaha bojali, za one koji se budu Njegove riječi držali i za one koji budu po svojoj savjesti postupali. Mi se trebamo osloniti na Boga i dobre ljude”, zaključio je reisul-ulema.Hutba reisul-uleme Husein ef. Kavazovića pročitana je u svim džamijama Islamske zajednice.Prije džuma-namaza imami su u svim džamijama proučili Jasini-šerif za šehide genocida, a nakon džuma-namaza je organizirana i sergija za pomoć džematima u mjestima povratka.
izvor: AA
