Napetosti na Bliskom istoku dodatno su eskalirale nakon što je Iran izveo raketne i napade bespilotnim letjelicama na američke vojne položaje u Bahreinu i Kuvajtu, tvrdeći da je riječ o odgovoru na američke zračne udare izvedene dan ranije u blizini Hormuškog moreuza.
Prema navodima iranskih državnih medija, mete napada bile su baza Pete američke flote u Bahreinu i zračna baza Ali Al Salem u Kuvajtu. Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopćila je da je tokom operacije korišten veći broj projektila i dronova te da je oboren i jedan američki izviđačko-borbeni dron MQ-9.
Nakon početka napada u Bahreinu su se oglasile sirene za zračnu opasnost, a tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je građane da ostanu mirni i potraže sklonište. Kuvajtska vojska potvrdila je da su sistemi protivzračne odbrane aktivirani i da presreću neprijateljske projektile i bespilotne letjelice.
S druge strane, američko Centralno zapovjedništvo (CENTCOM) saopćilo je da su američke snage prethodno izvele udare na više od 80 ciljeva u Iranu. Kako navode, gađani su sistemi protuzračne odbrane, protubrodske rakete i plovila Iranske revolucionarne garde u području Hormuškog moreuza, s ciljem sprečavanja novih napada na međunarodnu pomorsku trgovinu.
Washington tvrdi da su američki udari odgovor na iranske napade na tri trgovačka broda koja su plovila kroz Hormuški moreuz pod zastavama Maršalovih Otoka, Liberije i Saudijske Arabije.
U međuvremenu su objavljene informacije da su dva tankera oštećena u blizini Hormuškog moreuza, dok su Katar i Saudijska Arabija optužili Iran za napade na njihove energetske brodove. Saudijski supertanker pretrpio je oštećenja, dok je katarski tanker za ukapljeni prirodni plin, prema navodima vlasti, u ozbiljnoj opasnosti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da smatra kako su američki udari bili “apsolutno nužni”, navodeći da je Iran prekršio primirje napadima na međunarodnu plovidbu.
Istovremeno, iransko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Sjedinjene Američke Države za kršenje prethodno postignutog memoranduma o razumijevanju i poručilo da će Teheran poduzeti “odlučne mjere” kako bi zaštitio svoje nacionalne interese i sigurnost.
Najnovija razmjena napada dodatno je povećala zabrinutost međunarodne zajednice zbog mogućnosti širenja sukoba u regiji. Hormuški moreuz, kroz koji prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte i plina, ponovo se našao u središtu jedne od najozbiljnijih sigurnosnih kriza posljednjih godina, a daljnji razvoj situacije mogao bi imati ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju i stabilnost Bliskog istoka.
