Dževad Kicara, rođen 1974. godine u selu Gornje Orizare, Veles, trenutno obavlja dužnost direktora Instituta za standardizaciju Republike Sjeverne Makedonije. Po obrazovanju, poseduje zvanje Magistra iz oblasti bezbednosti i odbrane, a trenutno je u fazi doktorskih studija na Univerzitetu Goce Delčev u Štipu, gdje mu je ostala samo još odbrana doktorskog rada.
1. *Koji su zadaci Instituta za standardizaciju i koje su ključne oblasti delovanja?*
– Institut za standardizaciju ima za cilj razvoj i primenu standarda u različitim oblastima. Ključne oblasti delovanja uključuju standardizaciju proizvoda, usluga, sistema menadžmenta, tehnologija i zaštite životne sredine radi unapređenja kvaliteta, sigurnosti i interoperabilnosti. Ne postoji niti jedan ozbiljan biznis bez primjene odgovarajućih standarada kvaliteta. Posedovanje validnog standarda je sinonim za dobar proizvod i uslugu. Naše glavno nastojanje je da obezbjedimo uslove i adekvatan monitoring za naše komintente i na kraju dodijelimo sertifikat o standardu.
2. *Kako ste primetili da se Institut promenio od vašeg pristupa, i koje promene su se dogodile?*
– Od mog pristupa na mjestu Direktora instituta: Institut se proširio na nove oblasti koje zahtevaju nove standarde, kao što su tehnologija, digitalizacija i zaštita podataka. Takođe, naglasak je stavljen na jačanje internacionalne suradnje i usklađivanje sa međunarodnim standardima. Ne postoji relevantna konferencija na medjunarodnom planu na kojoj nismo uzeli učešće i na taj način donijeli sva nova iskustva i obezbijedili njihovu primjenu i kod nas. Institut je član u ISO, CEN, CENELEKS, IEC a imamo i Balkansku konferenciju za standardizaciju. Uslovi za rad su daleko bolji; od 26 povećao sam broj tehničkih komiteta na 34. Broj članica od 90 prije mog dolaska na čelu instituta podigao sam na 200 a imamo i preko 800 vanjskih suradnika preko Skupštine ISRSM Savjeta ISRSM i NO. Za pitanja iz oblasti standarizacije što je posebno važno za pregovarački okvir sa EU, učestvujemo direkto i dajemo puni doprinos da se realizuju obemni zahtjevi Europske unije i aktivno radimo na primeni istih ovdje kod nas.
3. *Koliko zaposlenih trenutno ima Institut, i možete li nam dati pregled njihove obrazovne i etničke strukture?*
– Institut trenutno zapošljava 30 ljudi, broj zapošljenih je povećan za 10. Uspjelismo da obezbedimo sve potrebno za normalan rad u institutu sa obnovljenom opremom i sređenim prostorijama kao i obnovljeni vozni park sa ćime smo popravili mobilnost institucije. Naši zaposleni dolaze iz različitih oblasti, uključujući inženjere, ekonomiste, pravnike i druge stručnjake. Što se tiče etničke strukture, osoblje je raznoliko i predstavlja različite etničke grupe. Od kako sam ja postao direktor popravio sam etničku strukturu u korist Bošnjaka, što bi trebali da rade i drugi funkcioneri jer su Bošnjaci daleko ispod potrebnog broja uključeni u državnoj administraciji, a radi se ljudima koji imaju posebne kvalitete, brzo se uklapaju u svaku sredinu i poseduju sve elemente potrebne za obavljanje radnih obaveza. Prije mog dolaska na mjestu direktora od 20 zapošljenih svi do jednoga su bili pripadnici jedne etničke zajednica danas je taj broj koliko-toliko uravnotežen
4. *Kako biste ocenili trenutno političko stanje u Makedoniji?*– Kao direktor Instituta za standardizaciju, moj fokus je na standardizaciji, tako da se ne bih direktno izjašnjavao o političkom stanju. Međutim, svestan sam da političke promene mogu uticati na zakonodavni okvir koji podržava primenu standarda.
5. *Kao pripadnik bošnjačke zajednice na visokoj poziciji, kako vidite društveno-politički život u područjima gde postoji bošnjačka zajednica?*
– Kao pripadnik bošnjačke zajednice, važno mi je da se promoviše inkluzivnost, dijalog i jednakost u društveno-političkom životu na svim prostorima gde postoji bošnjačka zajednica. Svi građani trebaju imati pravo da izraze svoje mišljenje i učestvuju u donošenju odluka koje utiču na njihovu zajednicu. Moj trenutni angažman na tom polju je aktivno učešće u novoformiranom Bošnjačkom kulturnom centr u Orizare, Veles. Jedan sam od inicijatora zajedno sa Ikom Mehmedovićem i podpredsjednik istog gdje imamo veoma ambiciozan i obeman program. To je polje posebno važno za sve naše naredne korake i ciljeve.
6. *Koje promene su potrebne u političkom aktivizmu kada je u pitanju bošnjačka zajednica?*
– Kako bi se unapredio politički aktivizam bošnjačke zajednice, važno je raditi na jačanju svijesti o političkoj participaciji i važnosti glasa pojedinca. Podržavam inicijative koje podstiču političko obrazovanje i angažman kako bi se bolje reprezentovali interesi bošnjačke zajednice. Takođe, bitna stvar je namanjiti uticaj bošnjačkog političkog faktora iz samo jedne sredine i aktivnije učešće svih naših sredina u ukupnom političkom životu naše zajednice.
7. *Da li smatrate da je potrebno stvaranje novog političkog subjekta za Bošnjake?*– Pitanje stvaranja novog političkog subjekta za Bošnjake zahteva pažljivu analizu i široku diskusiju unutar same zajednice. Pre donošenja takve odluke, važno je da se procene potrebe i interesi zajednice i da se usklade sa zakonskim okvirom i demokratskim principima kako bi se obezbedila adekvatna reprezentacija i promocija interesa Bošnjaka. Za sada Bošnjaci u najvećem broju glasaju za SDSM i u tom okviru ostvaruju svoje politićke ciljeve i interese. Više preferiram; Kulturne institucije, forume, nvo-aktivizam, nego stvaranje bošnjačkih političkih subjekata.
18.07.2023 god.izvor: Bošnjak info.
