U razgovoru za vodeći slovenski dnevnik, Kučan je kazao da mu se čini kako je ambicija sadašnje slovenačke vlade da dade neku “svježu ideju” za približavanje regije Europskoj uniji.
“To se čini privlačnim, ali je nerealno”, kazao je Kučan, dodavši da se Slovenija od tog prostora godinama udaljavala i diplomatski ga zanemarivala, pa se sada teško može predstaviti kao utjecajan regionalni čimbenik.
“Posebno zato jer nam upletene države u regiji to ne priznaju”, dodao je, a kao primjer gdje se Sloveniji priznaje utjecaj spomenuo samo Sjevernu Makedoniju, gdje je slovenačka politika bila “prilično aktivna”.
“Niti Kosovo nas ne vidi kao faktor u regiji, pa se teško možemo postaviti u ulogu nekoga tko razumije te procese, nekoga tko ima rješenja, kad smo se godinama pretvarali da nas ne zanima taj prostor”, kazao je još uvijek u slovenskoj politici utjecajni Kučan koji je od 1992. do 2002. bio predsjednik Slovenije.
Govoreći o problemu BiH, nakon višetjednih polemika koje je izazvao navodni non-paper u kojemu se razmišlja o prekrajanju granica na Balkanu i podjeli BiH uzduž etničkih linija, Kučan se prisjetio situacije od prije desetak godina, kada je kao izaslanik tadašnjeg premijera Boruta Pahora analizirao stanje u BiH i sam o tome sastavio jednu vrstu neformalnog dokumenta na nekoliko stranica, te ga predao tadašnjem predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu.
“Dobio sam osjećaj da ga ta analiza na desetak stranica nije zanimala ili da ju nije niti pročitao. Kazao mi je – rečeno pojednostavljeno – da je pažnja Europske unije – sve dok nema rata – usmjerena na Srbiju, da Srbiju treba što prije osposobiti i primiti u EU, kako bi ona kao regionalna sila na Balkanu preuzela odgovornost za pacifikaciju Balkana”, kazao je prisjećajući se tadašnje inicijative Pahora i susreta s Van Rompuyem bivši slovenački predsjednik Kučan.
Dodao je kako je Van Rompuya tom prigodom upozorio kako je opasno na Balkanu govoriti o regionalnim silama jer to vodi prema ratu, te da je analiza koju je tada Kučan dao na razmatranje sadržavala “grube činjenice” o stanju u Bosni i Hercegovini i to da ona nakon Daytonskog sporazuma “propada”.
Da ne samo ne funkcionira nego da se raspada iznutra, naveo je Kučan, dodavši da stanje ni sada nije bolje.
Ako se u 30 godina ništa ne dogodi i stvari ostaju na statusu quo, to znači da je stanje sve gore, a podjele sve veće, naveo je Kučan u razgovoru za ljubljansko “Delo” od subote.
“Ako se ništa ne napravi da se zaustavi unutarnji raspad države, može se dogoditi i da dođe do raspada izvana”, kazao je za slovenački dnevnik Kučan, dodavši da je najglasniji zagovornik raspada BiH vođa bosanskih Srba i predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik, no da niti odnosi Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH “nisu uzorni”.
