Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, ukazavši na kontekst, razloge i značaj usvajanja rezolucije o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, počinjenog 1995. godine, prenosi Anadolu.
“Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine”, rekao je Bećirović dodavši kako nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici.
– Ogromna arhiva Haškog tribunala –
Kazao je kako je Haški tribunal ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima.
“Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa; 422.000 dokumenata; 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima, već je utvrđivao individualnu odgovornost. Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Annan je u svom izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile ‘grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene’. On je, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a. UN je napravio grešku 1995, ali ne smije napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde”, kazao je Bećirović.
U predloženom tekstu rezolucije o 11. julu, kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se na civilizacijske vrijednosti, dodao je i nastavio:
“Između ostalog, u tekstu rezolucije je naglašeno:
- da se 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
- da se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice;
- da je potrebno, kroz obrazovne sisteme, razvijati odgovarajuće programe, također u znaku sjećanja i u cilju sprečavanja revizionizma i prevencije genocida u budućnosti;
- da treba bezrezervno osuditi veličanje osoba osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
- da se uspostave odgovarajuća edukacija i aktivnost podizanja svijesti javnosti o počinjenom genocidu.”
“Šta su ključni ciljevi ove rezolucije? Navest ću, pored ostalih, devet ključnih argumenata za njeno usvajanje”, kazao je Bećirović i dodao:
- Jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde
Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira, i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva, priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava, te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.
- Okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti
Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo uticati. Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće učiniti. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije.
- Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji Zapadnog Balkana
Usvajanje ove rezolucije bi nesumnjivo dugoročno pomoglo i ohrabrilo proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine, kao i u regiji u cjelini.
- Institucionalna zaštita naslijeđa sudova UN-a
Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju UN, ali i doprinosi da se zločin genocida više nikada ne ponovi. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida u Srebrenici.
- Važna poruka i upozorenje čovječanstvu
Usvajanjem ove rezolucije poslali bismo važnu poruku čovječanstvu. UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima. Ruandu i Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne memorije čovječanstva.
- Solidarnost s žrtvama, osuda zločinaca i sprečavanje negiranja genocida
Negiranjem počinjenog genocida u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojanstvo. Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu i pravdu.
- Afirmacija kulture sjećanja
Njegovanje kulture sjećanja treba da bude u funkciji poticanja procesa kritičkog suočavanja s prošlošću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja. Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja, kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.
- Rezolucija je u funkciji dijaloga i izgradnje inkluzivnog društva
Obrazovanje javnosti, uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga, predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnih građana, spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.
- Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida
Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu. Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za sve nas zajedno, za svijet koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida, podrška žrtvama, sprečavanje negiranja genocida i spremnost da zajedno radimo na prevenciji genocida”, obrazložio je Bećirović.
Potom je ukazao na važne pravne argumente s obzirom na to da se rezolucija bazira na međunarodnom i nacionalnom pravu.
“U tom smislu, naglašavam sljedeće pravne činjenice:
- Bosna i Hercegovina je punopravna članica UN-a i naša je obaveza da poštujemo i implementiramo pravosnažne presude stalnih i ad hoc uspostavljenih sudova (i tribunala) UN-a;
- Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski mirovni sporazum) potpisan je 1995. godine. U članu 9. ovog sporazuma strane su se obavezale da će poštovati svoje obaveze i sarađivati “u istrazi i gonjenju ratnih zločinaca i drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava”;
- U preambuli Ustava BiH, koji je integralni Dejtonskog mirovnog sporazuma, izričito je naglašena odlučnost ugovornih strana da osiguraju „puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava“, a što, između ostalog, podrazumijeva implementaciju pravosnažnih sudskih presuda;
- U Ustavu BiH, član II. 8. također je normirana obaveza svih nadležnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini da sarađuju s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i bilo kojom drugom međunarodnom organizacijom ovlaštenom od Vijeća sigurnosti UN-a, sa mandatom koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnim pravom;
- Krivičnim zakonom BiH je zabranjeno javno odobravanje, negiranje ili opravdavanje zločina genocida. Dakle, svako postupanje suprotno Krivičnom zakonu BiH je u Bosni i Hercegovini krivično djelo;
- U konačnici, podsjećam na izuzetno bitne odredbe Bečke konvencije o pravu ugovora iz 1969. godine, prema kojima se zaključeni međunarodni ugovori trebaju poštovati i izvršavati u dobroj vjeri. Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze djelovanja u skladu sa načelima i principa Povelje UN-a, kao i brojnim drugim međunarodnim ugovorima, relevantnim za usvajanje i implementaciju predmetne rezolucije.”
– Razbijanje lažne propagande –
“Veoma je važno da razbijemo lažnu propagandu koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod. Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, integralni su dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati. Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti. Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije. Genocid u Srebrenici, u srcu Evrope, ne smije biti zaboravljen i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva. Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija. Ovo je veliki ispit i za UN. Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije, čiji su najviši sudovi već donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici. Nadam se da će članice UN-a zaštititi međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva” poručio je Bećirović.
Generalna skupština UN-a bi trebala raspravljati o nacrtu ove rezulucije 2. maja.
izvor: AA
