Nova pravila o odijevanju u školama u Azerbejdžanu izazvala su nezadovoljstvo među učenicima, roditeljima i nastavnicima, nakon što je pojedinim učenicama i prosvjetnim radnicama koje nose hidžab onemogućen pristup obrazovnim ustanovama.
Iako hidžab nije izričito naveden kao zabranjen u propisima, ograničenja koja se obrazlažu sekularnim karakterom države otvorila su ozbiljnu raspravu o slobodi vjeroispovijesti, pravu na obrazovanje i položaju muslimanki u javnim ustanovama.
Nastavnica: Hidžab je moj lični izbor
Među onima koje su se suočile s posljedicama novih pravila je nastavnica Zahra Hasanova, kojoj je, prema izvještaju Al Jazeere, saopćeno da više ne može nositi hidžab na radnom mjestu.
„Povrijeđena sam. Hidžab je lični izbor i, ako jednog dana odlučim da ga skinem, i to bi trebala biti moja odluka“, poručila je Hasanova.
Prema dostupnim informacijama, cilj novih pravila je ujednačavanje odijevanja u državnim obrazovnim ustanovama. Određena odjeća povezana s historijom, kulturom i nacionalnim vrijednostima može biti dopuštena tokom svečanosti, uz saglasnost nadležnog pedagoškog vijeća.
Učenici plaču, pojedine škole suočene s bojkotom
Odluka je izazvala snažne reakcije u dijelu javnosti. Na društvenim mrežama pojavili su se snimci učenika koji plaču i grle nastavnike kojima je zabranjen ulazak u škole.
Lokalni mediji izvijestili su da su učenici u najmanje dvije obrazovne ustanove bojkotovali nastavu, izražavajući protivljenje novim ograničenjima.
Azerbejdžan je zemlja s većinski muslimanskim stanovništvom, ali je prema ustavnom uređenju sekularna država koja garantuje slobodu vjeroispovijesti. Upravo se na odnos između sekularizma i individualnih vjerskih prava sada usmjerava najveći dio javne rasprave.
Štrajk glađu zbog, kako tvrdi, kršenja ustavnih prava
Protiv odluke se oglasio i novinar Polad Aslanov, koji se nalazi u zatvoru nakon što je 2020. godine osuđen za veleizdaju. On je stupio u štrajk glađu, a njegovu poruku na Facebooku objavila je supruga Gulmira Aslanova.
„Iako sam u zatvoru, podižem glas protiv kršenja naših ustavnih prava jedinim sredstvom borbe koje mi je dostupno, a to je štrajk glađu“, poručio je Aslanov.
Njegov potez dodatno je skrenuo pažnju na širi kontekst ljudskih prava u Azerbejdžanu, premda slučaj novinara i ograničenja vezana za hidžab predstavljaju odvojena pitanja.
Protesti ispred azerbejdžanskog konzulata u Istanbulu
Reakcije su stigle i iz Turske, gdje su se demonstranti okupili ispred azerbejdžanskog konzulata u Istanbulu. Od vlasti u Bakuu zatraženo je da preispitaju sporna pravila.
Pojedini demonstranti povukli su paralelu s događajima iz 1997. godine, kada su u Turskoj ženama koje su nosile marame bila ograničena prava na obrazovanje i rad u državnim institucijama.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev izjavio je tokom obraćanja na kongresu svoje stranke da se niko ne bi trebao miješati u način života njegove zemlje, ali se nije direktno osvrnuo na konkretan spor oko hidžaba u školama.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ranije je, obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 23. septembra, upozorio na sve izraženiju diskriminaciju muslimanki.
Sekularizam ili ograničavanje vjerskih sloboda?
Slučaj iz Azerbejdžana ponovo je otvorio pitanje granica državnog regulisanja odijevanja u obrazovnim ustanovama. Dok se vlasti pozivaju na sekularni karakter države i jedinstvena pravila u školama, protivnici mjera upozoravaju da bi njihova primjena mogla dovesti do diskriminacije žena i djevojaka koje nose hidžab.
Suština spora nije samo u školskim uniformama. U središtu rasprave nalazi se pitanje može li se pravo na obrazovanje i rad ograničavati zbog odjeće koja izražava lično vjersko uvjerenje.
Dalji razvoj događaja pokazat će hoće li vlasti u Bakuu preispitati primjenu novih pravila i kako će se pronaći ravnoteža između sekularnog uređenja države i ustavom zagarantovane slobode vjeroispovijesti.
