Američki kongresmeni Džo Vilson, republikanac iz Južne Karoline, i Vilijem Kiting, demokrata iz Masačusetsa, podnijeli su prijedlog zakona pod nazivom „Srbija Act“, kojim se oštro kritikuju vlasti u Beogradu zbog, kako se navodi, urušavanja demokratskih standarda, pritiska na nezavisne institucije i medije, kao i sve snažnijih veza Srbije sa Rusijom, Kinom i Iranom.
Predložene mjere uključuju mogućnost uvođenja sankcija i viznih restrikcija prema pojedincima koji podrivaju demokratske procese i stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Za vlast u Beogradu ovaj prijedlog predstavlja posebno neugodan signal jer dolazi u trenutku kada su odnosi Srbije i Sjedinjenih Američkih Država posljednjih godina predstavljani kao sve bolji, a dvije zemlje su 16. jula ove godine započele i strateški dijalog.
Ipak, „Srbija Act“ za sada nije zakon. Da bi stupio na snagu, morao bi proći proceduru u oba doma američkog Kongresa i dobiti potpis predsjednika SAD Donalda Trampa.
Oštre optužbe na račun Vučićeve vlasti
Kongresmen Džo Vilson poručio je da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prema njegovoj ocjeni, svrstao uz ruskog predsjednika Vladimira Putina, Komunističku partiju Kine i iranski režim, dok se istovremeno u Srbiji vode masovni protesti protiv korupcije.
„Glas naroda u Srbiji mora da se čuje“, poručio je Vilson.
U prijedlogu se navodi da je Srbija posljednjih godina doživjela značajno demokratsko nazadovanje i probleme sa vladavinom prava. Posebno se ukazuje na reakcije vlasti prema studentskim i građanskim protestima, navodeći upotrebu prekomjerne sile i pritisak na nezavisne medije.
Nadstrešnica u Novom Sadu kao posebno pitanje
Američki kongresmeni u dokumentu posebno izdvajaju tragediju na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je nakon pada nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
Od vlasti u Beogradu traže nezavisnu i transparentnu istragu, kao i utvrđivanje odgovornosti za tragediju.
Od američkog državnog sekretara traži se da izvrši pritisak na srpske vlasti kako bi bila sprovedena nezavisna istraga ne samo o padu nadstrešnice već i o navodnoj upotrebi prekomjerne sile prema demonstrantima.
Washington posebno zabrinut zbog Rusije, Kine i Irana
Poseban dio prijedloga odnosi se na međunarodnu politiku Srbije.
Kongresmeni ukazuju na jačanje političkih, ekonomskih i bezbjednosnih veza Beograda sa Moskvom i Pekingom, dok Srbija istovremeno ostaje kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
U dokumentu se posebno navodi i saradnja sa Iranom, uključujući odlazak srpskog izaslanika na sahranu iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Poruka Washingtona kroz ovaj prijedlog je jasna: Sjedinjene Američke Države žele Srbiju koja je demokratski uređena, snažnije okrenuta evropskim i evroatlantskim strukturama i manje zavisna od uticaja Rusije, Kine i drugih aktera koje Washington smatra konkurentskim ili destabilizujućim.
Hoće li „Srbija Act“ postati zakon?
To je za sada najveće pitanje.
Sama činjenica da su prijedlog podnijeli kongresmeni iz dvije različite stranke pokazuje da kritike prema stanju demokratije u Srbiji postoje i izvan jedne političke opcije u Washingtonu.
Ipak, put od prijedloga do zakona je dug. „Srbija Act“ mora proći Kongres, odnosno oba doma, a potom ga mora potpisati predsjednik SAD.
Ukoliko bi zakon ipak bio usvojen, mogućnost sankcija i viznih restrikcija prema pojedincima označenim kao akteri koji podrivaju demokratske procese mogla bi predstavljati ozbiljan pritisak na dio političkog i državnog vrha Srbije.
Zbog toga ovaj prijedlog ne treba posmatrati samo kao kritiku unutrašnje politike Beograda, već i kao poruku da Washington pažljivo prati u kojem pravcu Srbija želi da vodi svoju vanjsku politiku.
Posebno je značajno što se pitanje unutrašnje demokratije u Srbiji sada direktno povezuje sa njenim odnosima sa Rusijom, Kinom i Iranom.
Ako „Srbija Act“ dobije podršku u Kongresu, odnos Washingtona prema Beogradu mogao bi ući u potpuno novu fazu.
