Četiri ključna člana Kongresa, pojedinačno ili zajedno, daleko od očiju javnosti su “zamrznule” sve veće prodaje oružja Turskoj gotovo dvije godine, u namjeri da izvrše pritisak na Ankaru da odustane od nabavke S-400 sistema protuzračne odbrane
Potezi američkog kongresa, o kojima ranije nije izvještavano, još je jedan znak duboko rascjepljenog odnosa dva NATO saveznika, i poremećaja koji je već doveo do isključivanja Turske iz zajedničkog programa F-35 aviona.
Iako nije jasno koliko je potencijalnih prodaja obustavljeno, najmanje dvije značajne ponude su u fokusu: ugovor za modernizacije turskih F-16 i izvozne dozvole za motore proizvedene u SAD-u, kojima Turska treba dovršiti 1,5 milijardi dolara ugovor o prodaji borbenih helikoptera Pakistanu. Historijski gledano, Sjedinjene Države su najveći izvoznik oružja u Tursku.
U potencijalno “velikom skandalu” se doznaje od desetak članova u američkom kongresu, administraciji i odbrambenoj industriji, od kojih su svi zatražili anonimnost zbog osjetljivosti informacija.
Prema Defens News objavi, blokade prodaje naoružanja Turskoj su za Defense News priznali predsjednik Senata za vanjske odnose Jim Risch, i član doma za međunarodna pitanja Mike McCaul.
“Postoji ozbiljna zabrinutost zbog turske kupovine S-400, dok se problem oko ove nabavke ne riješi, ne mogu i neću podržati prodaju oružja Turskoj”, odgovorio je Risch u e-mail, navodi Defense News.
Američki kongres krivi turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, jer je umjesto američkog Patriota izvršio kupovinu ruskog S-400.
Turska vojna intervencija na sjeveru Sirije i ulazak turske vojske na teritorije YPG-a “frustrira” članove američkog kongresa.
“Turska je dugogodišnji strateški saveznik Sjedinjenih Država. Taj se odnos drastično pogoršao posljednjih godina i ubrzano se još više pogoršava “, rekao je Risch. “Kupovina ruskog S-400 od strane predsjednika Erdogana značajno je promijenila prirodu naših odnosa. Ova kupovina koristi našem protivniku Putinu i podriva integritet NATO saveza. “
Izvori iz američkog kongresa navode, kako su odnosi sa Turskom dodatno postali “napeti”, nakon što je u Turskoj S-400 korišten u svrhu testiranja na turskim F-16, što je interpretirano kao prijetnja drugim korisnicima F-16, posebno Sjedinjenim Državama.
“Ne samo da je to bila namjerna provokacija, već se dogodilo dan nakon što je Erdogan bio u Bijeloj kući”, rekao je izvor.
Američki zakonodavci se nadaju da će uz pomoć ove vrste pritiska vratiti Tursku na put “NATO saveznika”.
Međutim, u drugu ruku Trumpova administracija je izbjegavala uvesti značajnije sankcije Turskoj.
Trgovina naoružanjem između Sjedinjenih Država i Turske iznosila je gotovo milijardu dolara od 2015. do 2019. godine, pokazuju podaci koje je prikupio Štokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja.
Za to se vrijeme Turska uvrstila na listu među 20 najvećih američkih kupaca, s kupovinama koje su uključivale avione i rakete.
Međutim, nisu obustavljeni svi ugovori o isporuci oružja Turskoj. Stariji ugovori koji su već u fazi proizvodnje i isporuke nisu zaustavljeni.
Pored blokade modernizacije turskih F-16, kongres blokira i isporuku motora za helikoptere Atak T-129, koje je kupio Pakistan.
Ali nije sve išlo onako kako su amerikanci zamišljali, turci su krenuli u domaću modernizaciju F-16, koji uskoro trebaju biti opremljeni domaćim AESA radarima.
Što se tiče pakistanskih borbenih helikoptera T-129 Atak, turski TUSAŞ uspio je proizvesti domaći motor za buduće turske helikoptere Gökbey i Atak.
Američki embargo, koji su nametnuli Turskoj, počinje se vraćati poput bumeranga samim američkim kompanijama i proizvođačima oružja.
Naime, Turska je uveliko smanjila ovisnost o američkom oružju, zamijenivši ga domaćim naoružanjem.
Čak i da SAD ukine blokade kupovine oružja Turskoj, američki proizvođači naoružanja su već u ogromnom gubitku, jer obim trgovine sa Turskom nikada neće biti isti.
U proteklih 15 godina Turska je drastično smanjila svoju potrošnju na uvoz oružja, prelazeći od trećeg najvećeg svjetskog uvoznika u vremenskom okviru od 1995. do 1999. godine, dok je između 2015 i 2019. godine Turska se popela na 15 mjesto, navodi Štokholmski institut za mirovna istraživanja.
Američki kongresmeni su neodlučni po pitanju da li će blokade prodaje oružja dovesti Erdogana za pregovarački sto, ili će ga prisiliti da pokuca na vrata kod Rusije.
Ali situacija na terenu pokazuje kako se neće dogoditi nijedno od navedenog. Turska se okrenula domaćoj proizvodnji oružja, novac koji su prethodno dobivale američke kompanije, sada ide na račune turskih tehnoloških kompanija.