Prošla je 21 godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.
Preminuo je 19. oktobra 2003. godine od zatajenja srca. Prema procjenama, posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, kao i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikada prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.
– Rođen u Bosanskom Šamcu –
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripadao je uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.
Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.
– Osnivanje SDA –
U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom “Sarajevskom procesu” osuđen na 14 godina zatvora, gdje je proveo šest godina.
Po izlasku iz zatvora, Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika osnovao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.
Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku mandata na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom Stranke.
– Autor velikog broja publicističkih radova –
Izetbegović je autor velikog broja publicističkih radova i studija te knjiga: “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više država. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Sabrana djela Alije Izetbegovića u deset tomova objavljena su 2004. godine.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.
Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobio je prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava.
– Poštovanje iz cijelog svijeta –
Alija Izetbegović ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je više od 100.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz stotinjak zemalja.
Ostat će zapamćena izjava Richarda Holbrookea, tvorca Dejtonskog sporazuma:
“Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.”
Tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine duše.
“Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom”, rekao je tada Erdogan.
U ime Vlade Malezije, tadašnji premijer Muhammed Mahatir izrazio je iskrenu žalost zbog smrti Izetbegovića.
“Predsjednik Izetbegović je bio veliki lider Bosne i Hercegovine koji je cijeli svoj život posvetio dobrobiti svog naroda, kao i njegovom napretku i prosperitetu. On je također bio veliki prijatelj Malezije, koji je učinio mnogo za jačanje odnosa između dviju zemalja”, istakao je Mahatir na vijest o smrti Izetbegovića.
I tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić naglasio je da je Izetbegović svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u BiH.
“Cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tom teškom periodu za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država”, istakao je tada Mesić.
I brojni drugi državnici svijeta, regije, ali i zvaničnici u Bosni i Hercegovini iznijeli su divljenje i poštovanje spram djela koja je za života učinio Alija Izetbegović.
– Najistaknutiji bh. političar u novijoj historiji –
Izetbegović je zasigurno bio najistaknutiji bosanskohercegovački političar u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Izetbegovića u prijateljskoj Turkiye nazivaju “mudracem”, a njegovi citati ostali su upisani u vremenu, i često je spominjan kao istinski primjer pravog lidera, humaniste i borca za ljudska prava.
Mnoge njegove poruke će ostati upamćene kao bezvremenske.
izvor: saff
