Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) usvojili su u četvrtak, 18. aprila, Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine, koju je formirala Vlada RS.
Ovaj izvještaj je predstavljan na sjednici Skupštine u junu 2021. godine, a u njemu je, između ostalog, navedeno da “u Srebrenici nije počinjen genocid”.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarkterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Usvojen je niz zaključaka, među kojima je i onaj kojim Skupština RS osuđuje i “smatra nedopustivim i neprihvatljivim postupke Zlatka Lagumdžije, stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim nacijama, koji su usmjereni na pripremu i dostavljanje Prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija”.
Dodaje se kako je to urađeno “bez konsultacija i saglasnosti institucija BiH, entiteta i konstitutivnih naroda, s ciljem demonizacije Republike Srpske i srpskog naroda kao genocidnog”.
Za izveštaj kojim se negira genocid u Srebrenici, te zaključke, glasalo je svih 73 prisutnih poslanika u Skupštini RS.
RSE je imao uvid u nacrt Rezolucije, u kojoj se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida, te se potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.
Srpski narod, kao ni kolektivna odgovornost, ne pominju se direktno u ovom dokumentu.
Ramiz Salkić, samostalni poslanik u Skupštini RS, rekao je tokom rasprave kako je neprihvatljiv pokušaj da se usvajanjem Izvještaja o Srebrenici negiraju sudske presude i činjenice kojima je utvrđen genocid u Srebrenici.
“Oni koji zagovaraju negiranje sudskih presuda, koji veličaju ratne zločince, oni daju najveći doprinos za širenje istine o genocidu. Da toga nema, gotovo da se danas o tome ne bi ni govorilo. Vi fokusirate međunarodnu pažnju o ovom pitanju”, poručio je Salkić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Pred početak sjednice poslanička grupa Socijaldemokratske partije (SDP) najavila je kako neće učestvovati u zasijedanju, jer su na dnevnom redu odluke koje vode, kako su istakli, “u podjelu Bosne i Hercegovine i opasnost od novih sukoba”.
Pred poslanicima i Izborni zakon RS
Na dnevnom redu je i Prijedlogu izbornog zakona RS kojim se u tom entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora.
U tekstu Prijedloga definisano je da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Poslanici bi trebali raspravljati i o Prijedlogu zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS, te Prijedlog zakona o imunitetu Republike Srpske, koji su usvojeni u formi nacrta u decembru prošle godine.
Nacrt zakona o imunitetu predviđa da će zvaničnici u RS biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Entitetski parlament je u junu izglasao zakon, po kojem se njegove odluke neće primjenjivati u RS.
Inače, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i obavezujuće.
Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.
izvor: RSE
