Na današnji dan 1. marta 1992. godine građani Bosne i Hercegovine izašli su na referendum na kojem je potvrđeno kako većina stanovnika želi da Bosna i Hercegovina nastavi svoj put kao nezavisna država.
Referendum koji se organizovao u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini održavao se dva dana, tačnije 29. februara i 1. marta.
U izuzetno teškim i napetim trenucima, s obzirom na već ranije započete sukobe na teritoriji Slovenije i Hrvatske, stanovnici Bosne i Hercegovine odgovorili su na referendumsko pitanje:
Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?
Na referendum je izašlo oko 64,31 posto građana s pravom glasa, a za nezavisnost BiH je od tog broja glasalo oko 99,44 posto.
https://www.facebook.com/share/v/eq4gmWmsxDbnAkBg/?mibextid=iCjFHx
Predstavnici srpskog naroda u organima vlasti pozvali su sve Srbe da bojkotuju referendum te su naglasili da je riječ o nelegalnim aktivnostima. Nešto ranije, 9. januara 1992. godine, predstavnici srpskog naroda usvojili su deklaraciju o proglašenju tzv. Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine čime su željeli stvoriti preduslovi za pripajanje dijelova BiH sa većinski srpskim stanovništvom u sastav krnje Jugoslavije.
Nakon održanog referenduma, Bosnu i Hercegovinu su 6. aprila priznale članice tadašnje Evropske zajednice, a dan kasnije Sjedinjene Američke Države. Prva država koja je priznala BiH bila je Bugarska. Nakon proglašenja nezavisnosti, Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala i članica Organizacije ujedinjenih naroda.
U aprilu 1992. godine uslijedili su prvi sukobi, a zatim i agresija paravojnih formacija, a kasnije i Vojske RS-a. Agresija na Bosnu i Hercegovinu trajala je sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, a opsada glavnog grada države 1.425 dana.
Dok se u jednom njenom dijelu, tačnije u Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj dan obilježava kao praznik, u Republici Srpskoj i dalje negiraju 1. mart kao značajan datum u historiji Bosne i Hercegovine te i dalje insistiraju na proslavi neustavnog 9. januara.
https://www.facebook.com/share/v/uhAWAyiMtmX4YsfY/?mibextid=WC7FNe
Prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine bio je Alija Izetbegović, koji će našu zemlju voditi kroz to vrijeme, netom pred rat, u ratu i poslije njega.
Vratit ćemo se malo na baš tu devedeset drugu godinu i podsjetiti na riječi prvog predsjednika BiH u trenutku kad je tadašnji predsjednik SDS-a Radovan Karadžić na Skupštini zaprijetio Muslimanima da će nestati:
-Njegovo izlaganje. Njegov način izlaganja njegove poruke možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda više i nećemo da ostanemo u Jugoslaviji. To večeras ovdje govorim. Još nešto. Njegov način izlaganja, njegove poruke možda najbolje objašnjavaju zašto i drugi neće da ostanu u toj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić neće više niko. Neće, možda, niko više osim srpskog naroda. Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Mađara, Muslimana… jednostavno omrzli, kao i u očima Evrope i svijeta. Takvi načini kako to Karadžić radi”.
Zakon o 1. martu donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine 28. februara 1995. No, na osnovu ovog akta, danas se Dan nezavisnosti obilježava samo u jednom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji.
-Naš cilj je Bosna slobodnih ljudi, Bosna u kojoj će se poštovati čovjek i njegova prava. Konceptu jednonacionalnih, jednovjerskih i jednostranačkih paradržava – kažem to u množini – mi suprotstavljamo naš koncept slobodne i demokratske Bosne. Mržnji i netrpeljivosti mi suprotstavljamo demokratiju i toleranciju”, poručio je.
https://www.facebook.com/story.php?story_fbid=779314513647435&id=100063831032089&mibextid=WC7FNe
Član Predsjedništva RBiH, akademik Ejup Ganić čvrstog je stava da referendum nije imao alternativu te da je to bio jedini put da se sačuva država i da opstane. Iako mnogi građani ne slave 1. mart – Dan nezavisnosti BiH, smatra da će vremenom shvatiti da je to vrlo bitan datum za njih i njihovu državu.
-Ako izgubite državu, treba vam 500 godina da je vratite, a građani svih nacionalnih grupa tog dana su donijeli odluku da žele nezavisnu i suverenu BiH. Referendum je bio izbor – ili nestati u magli raspada ili sačuvati svoj identitet – istakao je ranije Ganić za Fenu.
izvor: portali
