Pripadnici islamske vjeroispovijesti večeras dočekuju Lejletu-l-berat, noć u kojoj se, prema vjerovanju muslimana, ispisuje sudbina.
Po takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mubarek noć Lejletu-l-berat za 2024. godinu nastupa večeras u akšam.
Lejletu-l-berat pada, prema hidžretskom kalendaru, između 14. i 15. dana mjeseca šabana, a ova sveta noć je svojevrsno podsjećanje na skoro nastupanje ramazana, mjeseca posta.
Isto tako, muslimani vjeruju kako se u ovoj noći počinje ispisivati sudbina svakog čovjeka pojedinačno za godinu pred njim, a vjernici također Lejletu-l-berat nazivaju Noći oprosta i oslobađanja od Vatre.
Kao i svake godine, vjernici muslimani širom BiH i Sandzaka ovu noć provode u molitvama, a u džamijama, mesdžidima i tekijama često se provode posebne aktivnosti u povodu nastupanja ove noći.
Osmi mjesec po hidžretskom kalendaru je ša'ban, jedan od najodabranijih mjeseci u kojem je, prema mišljenju mnogih islamskih učenjaka, velika prilika za osvajanje Allahove, dž.š., ljubavi, milosti i oprosta.
Ova noć podsjeća na dolazak mjeseca ramazana, da bi se ljudi duhovno i fizički pripremili za post i ostale ibadete, a koji ove godine počinje 10. marta.
IMENA OVE MUBAREK NOĆI
Petnesta noć mjeseca Ša'bana ili Lejletul-berat je jedna od mubarek noći. Zbog osobite vrijednosti i odlike ove mubarek noći u islamskoj literaturi nalazimo da su je islamski učenjaci nazvali raznim lijepim imenima, tako da nam ta sama imena ukazuju kako da provedemo ovu odabranu noć.
- Lejletu d-du'a (Noć dove);
- Lejletu l-idžabe (Noć uslišavanja molbi);
- Lejletu l-mubarek (Blagoslovljena, mubarek noć);
- Lejletu š-šefa'a (Noć zagovora, šefa'ata);
- Lejletu l-gufran we l-itq mine n-niran (Noć oprosta i oslobađanja od Vatre);
- Lejletu l-‘ard (Noć izlaganja djela).
Ova višestrukost njezinih naziva svjedoči o njezinoj duhovnoj važnosti, posebnosti i odabranosti.
VRIJEDNOST OVE NOĆI U HADISIMA RESULULLAHA S.A.V.S.
Od Muaza ibn Džebela se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U noći polovinom ša’bana, Uzvišeni Allah pažljivo posmatra sve Svoje robove i oprašta svim Svojim stvorenjima, osim mušriku i onom ko druge mrzi.” (Bejheki, Taberani u “Mu’džemul-evsatu” i Ibn Hibban u “Sahihu.”)
Od Muaza ibn Džebela se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U petnaestoj noći ša'bana Allah pogleda sva Svoja stvorenja i svima oprosti izuzev mušriku i onome čije je srce ispunjeno mržnjom i neprijateljstvom prema drugom muslimanu.” (Ibn Madže 1390; El-Munziri i Albani ga smatraju vjerodostojnim; Et-Tergib we t-terhib, 2/132, Es-Silsiletu s-sahiha, 3/135)
Od Aiše, kćeri Ebu Bekrove, prenosi se da je Allahov Poslanik, alejhisselam, rekao: “Allah se spušta u noći polovine mjeseca ša'bana na dunjalučko nebo pa oprosti više nego što ima vlasi na stadu plemena Kelb.” (Albani veli da je ovaj hadis ”vjerodostojan po drugome hadisu”; Tahridžu Miškati l-mesabih, br. 1251).
Allahovo ”spuštanje” u hadisima razumijeva se na način kako to Njemu, Uzvišenom, dolikuje i priliči. Pleme Benu Kelb je bilo veliko arapsko pleme i oni su imali največi broj ovaca.
Abdur-rahman el-Mubarekfuri kaže: „O petnestoj noći Ša’abana govore mnogi hadisi. To je dokaz, tvrdi on, da ova noć ima svoje utemeljenje.“ (“Trimizijin Džami’-sunen” 3 tom, 135, strana. Prijevod i komentar prof. Mahmud Karalić.)
Takođe kaže Poslanik, s.a.v.s.: „Zaista je Uzvišeni Allah posebno milostiv u noći polovine ša'bana i oprašta svim Svojim stvorenjima osim dvojici: onome koji čini širk i onome koji nosi zlobu u svom srcu.“ (Albani za ovaj hadis kaže:“ Ovo je vjerodostojan-sahih hadis. Prenosi se od skupine ashaba različitim putevima koji ojačavaju jedni druge. Ashabi od kojih se prenosi ovaj hadis su: Muaz bin Džebel, Ebu Sa'lebe El-Hušeni, Abdullah bin Amr, Ebu Musa El-Eš'ari, Ebu Hurejre, Ebu Bekr ES-Siddik, Avf bin Malik i Aiša.“ (Albani, Silsiletu el-ehadis es-sahiha, Mektebetul-Mearif:Rijad. 1995:3/135.)
KAKO SU PRVE GENERACIJE MUSLIMANA PROVODILI LEJLETUL-BERAT U PRAKSI
Većina islamskih učenjaka smatra da ova noć ima posebnu vrijednost i da je pohvalno da se ona obilježi na prikladan način. Prenosi se da su ugledni tabi'ini Šama među kojima su bili Halid bin Ma'dan, Lukman bin Amir i Mekhul je ovu noć obilježavala tako što su oblačili najljepšu odjeću, koristili mirise i surmu i zajednički klanjali u džamiji. Njihovu praksu je podržavao i velikan Ishak bin Rahevejh koji je kazao da to nije novotarija. (Ibn Redžeb el-Hanbeli u djelu “Letaiful-Me’arif-Ljepote spoznaja, 146 i 147 strana)
Imam Šafija je rekao: “ Do nas je doprlo da je dovu lijepo i poželjno učiti, jer se primaju, u pet odabranih noći: uoči petka, uoči bajrama, početkom redžeba i sredinom ša’bana.” (Ibn Redžeb el-Hanbeli u djelu “Letaiful-Me’arif-Ljepote spoznaja, 147 strana. Knjiga Umm, Mugni el-Muhtadž ila ma’rifeti elfaz el-Minhadž.)
Ibn Tejmijje kaže: ”Što se tiče 15. noći ša'bana, o njenoj vrijednosti govore brojni hadisi i predaje i spominje se da je jedna skupina prvih generacija-selefa u njoj klanjala nafile. Ako bi neko u njoj klanjao individualno, ta je praksa bila prisutna među selefom i ima svoje utemeljenje pa ne može biti predmet kritike.“ (Ibn Tejmijje, Medžmuatul-fetava, Dar El-vefa: El-Mensure, 1997:23/81)
Ibn Redžeb el-Hanbeli kaže: “Vjernik treba da se u ovoj noći skoncentriše na zikrullah, dovu za oprost, skrivanje grijeha i otklanjanje nedaća i problema. Da se pokaje, jer Allah dž.š., u toj noći oprašta onome ko oprost traži.” (Ibn Redžeb el-Hanbeli u djelu “Letaiful-Me’arif-Ljepote spoznaja, 148 strana)
