Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoj
Od 1. februara njemačke firme će uvesti eksperimentalnu četverodnevnu radnu sedmici i mjeriti produktivnost radnika.
Ekspermient u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće uprkos smanjenoj satnici, piše Bloomberg.
Cilj eksperimenta
Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
– Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost – rekao je Soren Frike, suosnivač firme za planiranje događaja Solidsense, jedne od 45 firmi koje će biti dio studije, pa dodao:
– Četverodnevna sedmica, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati.
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na firme da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tokom pandemije.
Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemačke strojovođe trenutno su već šest dana u štrajku, traže od “Deutsche Bahna” skraćivanje sedmičnog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-5196514688049029&output=html&h=391&slotname=2148152001&adk=3682243571&adf=3806269326&pi=t.ma~as.2148152001&w=375&lmt=1706387959&rafmt=11&format=375×391&url=https%3A%2F%2Fsandzaklive.rs%2Fsvijet%2Fekonomija-svijet%2Fnjemacka-uvodi-cetverodnevnu-radnu-sedmicu-place-ostaju-iste%2F%3Ffbclid%3DIwAR22NmqTrZiUddtj8eKSpAUMrmbhioI4bRCevLkV06k-BWPEQk9gtuJLdco_aem_AaIbAM-YA_3YR0j6OM63TcISQZ-HmvwybuSS13exzeGhehzenirGV43UWuzXYkEQ9qU&fwr=1&wgl=1&dt=1706387959310&bpp=1&bdt=1391&idt=654&shv=r20240122&mjsv=m202401230101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&prev_fmts=0x0%2C375x312%2C375x391&nras=1&correlator=8494974820738&frm=20&pv=1&ga_vid=1008204396.1706387960&ga_sid=1706387960&ga_hid=1221719757&ga_fc=1&rplot=4&u_tz=60&u_his=1&u_h=812&u_w=375&u_ah=812&u_aw=375&u_cd=24&u_sd=2&adx=0&ady=3256&biw=375&bih=681&scr_x=0&scr_y=0&eid=44759875%2C44759926%2C31079266%2C44809530%2C95322748%2C95321626%2C95322163%2C95323008&oid=2&pvsid=4256884389799074&tmod=20091563&uas=1&nvt=1&ref=http%3A%2F%2Fm.facebook.com%2F&fc=1920&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C375%2C0%2C375%2C681%2C375%2C627&vis=1&rsz=%7C%7CoeEbr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=128&bc=31&bz=1&ifi=4&uci=a!4&btvi=2&fsb=1&dtd=658
Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000.
Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div “SAP SE” prestao je tražiti fakultetske diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div “Vonovia SE” prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
Veliki problem
Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam miliona ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
– Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga ko bi za mene radio – objašnjava Hening Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.
Nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji 8.1 milijardi eura ili devet posto svjetskog BDP-a, navodi se u istraživanjima Gallupa.
Eksperiment vodi novozelandska neprofitna organizacija 4 Day Week Global i kaže da bi radnici koji će za vrijeme studije raditi manje za istu plaću trebali ostati barem jednako efikasni ili i efikasniji.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti.
Izvor: (Dnevi avaz)
