U selu Račak, oko 30 kilometara od Prištine, srpske snage su 15. januara 1999. godine ubile 45 albanskih civila. Najveći broj žrtava pronađen je na brdu Bebuš, dok su ostale ubijene u drugim delovima sela.
Na mapi je prikazana situacija u selu prema podacima Haškog tribunala. Mesta zločina su identifikovana brojevima 1 do 6.
U ranim jutarnjim satima 15. januara 1999. u selu Rečak, opština Štimlje, začuli su se prvi pucnji.
Meštani ovog sela, koje je od Prištine udaljeno 30-ak kilometara, počeli su da napuštaju svoje domove zbog prisustva srpske policije i vojske.
Tokom višečasovne akcije, srpska policija i paravojne snage su tog dana u Račku ubile 45 albanskih civila.
Mnogi od njih su, prema navodima međunarodnih posmatračkih timova, bili masakrirani.
Veći broj beživotnih tela je pronađen na Bebuš brdu iznad Račka, dok su ostali ubijeni u samom selu.
Ujutru 16. januara 1999. godine, William Walker, tadašnji šef verifikacione misije OEBS-a na Kosovu, je posetio Račak.
Walker je prvi upozorio svet na zločine koji su se dogodili u Račku.

Iz onoga što sam lično video, ne oklevam da opišem događaj kao masakr. Izgledalo je jasno, bez sumnje, kao jedan težak zločin protiv čovečnosti.
Članovi porodice su beživotna tela ubijenih prebacili u seosku džamiju. Srpska policija nije dozvolila sahranu. Nastavljene su borbe između srpskih snaga i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Nakon gotovo dvonevne borbe, srpske snage su tela žrtava izvukle iz džamije i poslale ih na obdukciju u Prištinu.
Prema njihovim navodima, obdukcija je pokazala da događaj u Račku nema nikakve veze sa masakrom.
To je kasnije demantovao nalaz obdukcije, koji je sačinio finski tim, na čijem je čelu bila forenziči veštak, Helena Renata.
U zvaničnim saopštenjima srpskih institucija se navodi je događaj u Račku bio isceniran i da su žrtve pripadnici OVK-a, koji su poginuli u ratu.
Tadašnji predsednik SAD Bill Klinton je osudio ubistvo albanskih civila.
To je bio nameran i neselektivan čin ubistva, učinjen da bi se stvorio strah među ljudima na Kosovu.
Gotovo mesec dana od masakra, 11. februara 1999. godine, u Račku je organizovana sahrana za 45 ubijenih civila.
Stalno negiranje Srbije masakra u Račku
Zvaničnici Srbije i danas negiraju masakr u Račku uz navode da je taj događaj
velika laž i strašan falsifikat.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin je to ponovio 10. decembra 2021. godine.
NATO agresija (na tadašnju Jugoslaviju) je počela nakon strašne laži o Račku. Zadatak ove generacije je da pokaže celom svetu da su nas bombardovali i od nas napravili zločince zahvaljujući lažima i da je krv naše dece na onima koji su ovu laž izmislili.
naveo je Vulin, a prenelo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Iz američkog State Deparmenta su za Radio Slobodna Evropa naveli da su
zverstva koja su se dogodila u Račku u januaru 1999. godine, uključujući masakr civila, dobro dokumentovana.
Takođe, portparol Evropske unije Peter Stano je rekao da zločini, koji su se dogodili u Račku 1999. godine, ne mogu da se poreknu.
Ono što se dogodilo u selu Račak na Kosovu 1999. godine i zločini koji su tamo počinjeni su dokumentovani, rekao je Stano.
William Walker je, komentarišići izjavu ministra Aleksandra Vulina, podvukao da masakr u Račku niko ne može da porekne ili izmeni.
Neki od ljudi koji danas propagiraju da je (masakr u Račku) ‘velika laž’ su bili uključeni u njegovo prikrivanje od samog početka. Mislim da je predsednik (Aleksandar) Vučić najbolji primer. On je bio ministar informisanja u vreme Slobodana Miloševića. Bio je učesnik u donošenju odluka tog vremena.
Bivša direktorka nevladinog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ocenila je za RSE da Srbija ponovo pokušava da proizvede “novu istoriju” i prenese pogrešnu sliku o Račku i onome što je o tom zločinu dokazano.
Policija je znala da u selu ima civila i akcija je sprovedena potpuno neselektivno. Nije tačna izjava da su civili stradali prilikom razmene vatre, pucano je i na kuće.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svojim izjavama često negira masakr u Račku, nazivajući ga “izmišljotinom“.
Prošlo je više od dve decenije od masakra u selu Račak, opština Štimlje, ali za ovaj zločin niko nije direktno osuđen.
Ubistvo 45 albanskih civila 15. januara 1999. je bilo deo optužnice pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u slučaju protiv Slobodana Miloševića, Milana Milutinovića, Nikole Šainovića, Dragoljuba Ojdanića i Vlajka Stojiljkovića.
Oni su se teretili za ubistvo stotine albanskih civila na Kosovu, uz poseban akcenat na masakr Račku.

izvor: RSE













