Za Dejtonski sporazum se često žargonski kaže da predstavlja “luđačku košulju” Bosne i Hercegovine, s obzirom na brojne okove koje je donio specifičnim administrativnim uređenjem.
Da Dejton nije savršen odmah nakon potpisivanja je naglašavao i prvi predsjednik Predsjedništva naše zemlje Alija Izetbegović.
Mir koji je donio dogovor u Dejtonu je najvažnija beneficija. Prestalo je ubijanje i stradanje stanovništva, a to je primarno željela većina. Ipak, sve ono drugo što je taj mirovni sporazum donio je predmet za rasprave.
Da li se mogao postići bolji sporazum ili ne, to je predmet, a i bit će predmet rasprava i analiza u budućnosti. Danas, 28 godina kasnije, jasno je da detalji Dejtona nisu najpravedniji. To je neposredno nakon potpisa sporazuma poručio i Alija Izetbegović.
- I kažem svom narodu: ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji poput ove, a u svijetu kakav jeste, bolji mir nije moguće postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve što je u našoj moći da smanjimo nivo nepravde za našu zemlju i naš narod – kazao je Izetbegović.
I prava borba za normalniju državu i pravednije društvo tek je počela nakon Dejtonskog sporazuma. Ta borba traje i danas, a ponekad se čini da se nažalost i nije mnogo odmaklo. Uz izuzetak nekoliko godina s početka 2000-ih, BiH se suočava s mnogo unutrašnjih opstrukcija, čak i u vezi s bazičnim stvarima.
S druge strane globalna kretanja dodatno usmjeravaju i neke odnose u BiH, gdje građani još vape za državom koja će štititi njihova prava, koja će se jednako poštovati na svakom pedlju i u kojoj će buduće generacije zajedno graditi bolje društvo.
izvor: hayat
