Dok Milorad Dodik i Aleksandar Vučić dižu tenzije uoči posjete srbijanskog predsjednika Washingtonu, Vučić razmatra kako da izbjegne konačni gubitak Kosova, a Dodik mu na dnevni red pokušava ubaciti “slučaj statusa bh. entiteta Republika Srpska”, na drugoj strani aktueliziraju se presude Federalnoga suda u New Yorku, koje bi mogle zabrinuti lidere RS-a i Srbije više nego razgovori u SAD-u.Presudama suda u New Yorku protiv bivšeg političkog lidera bosanskih Srba i presuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, RS-a i, indirektno, Srbije iz 2000. godine, žrtvama genocida, terora i zločina dodjeljene su milijarde dolara odštete. Presude su do sada stajale bez riješenog načina izvršenja, ali se taj sudski predmet sada ponovo aktivira ka krajnjem epilogu – naplati odštete od RS-a i Srbije. Ukoliko bh. entitet i Srbija odbiju izvršenje, mogli bi se naći u blokadi finansijskih tokova i prijeti im bankrot, a RS-u i u funkcionalni kolaps kao administrativnom entitetu unutar Bosne i Hercegovine.
To bi možda bio povod Dodiku za radikaliziranje situacije i bijeg od odgovornosti u novu krizu. S druge strane, vjerovatnije, možda bi to bio uvod u ustavno prekomponiranje Bosne i Hercegovine, o kojem američki zvaničnici u posljednje vrijeme govore, moguće i nevezano za ove presude.Karadžić je pokušao pobjeći od suda i pravde“Očigledno je da su bosanskohercegovačkom Ustavu potrebne reforme. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlanske zajednice”, rekao je prije nekoliko dana za medije američki ambasador u Sarajevu Eric Nelson. Činjenica je da je važeći Ustav Bosne i Hercegovine prevaziđen, ali kakve to veze može imati s presudama suda okruga New York?Na okružnom sudu Južnog distrikta New York 1993. godine pokrenuta su dva sudska postupka, na osnovu univerzalne sudske juristikcije poznata pod nazivom Jane Doe v. Radovan Karadzic, No. 93-Civ-0878 (PKL) (S.D.N.Y. ), odštetni zahtjev 4,9 milijardi dolara, i Kadić i ostali protiv Karadžića i ostalih, broj1:93-cv-01163(PKL) (S.D.N.Y), odštetni zahtjev 750 miliona dolara.Tužbe u ime žrtava sadržavale su sve optužbe za koje je Karadžić pravosnažno osuđen i pred Međunarodnoim sudom za ratne zlčočine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, sa sjedištem u Hagu (genocid, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, ubistva, mučenja, okrutno nehumano i ponižavajuće postupanje, silovanja, namjerno nanošenje duševnih boli…), ali su ove tužbe, budući da su pokrenute od konkretnih žrtava, bile usmjerene na traženje materijalne odštete.Karadžić je angažirao advokate Ramseya Clarka i Lawrencea W. Schillinga, koji su bili u sudnici cijelo vrijeme procesa. Međutim, nakon jula 1996. godine, kada je podignuta optužnica pred Haškim tribunalom, Karadžić je, bojeći se hapšenja, izbjegavao doći na svjedočenje, da bi u decembru 1997. godine i zvanično obavijestio američki sud da neće učestvovati u daljem procesu. Bio je svjestan posljedica tog akta, koje su uslijedile u oktobru 2000. godine, kada je sud u New Yorku presudio u korist žrtava – tužitelja i usvojio sve tužbene zahtjeve.Suština prijetnje po RS je u tome da je Karadžić tada proglašen odgovoranim za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti kao “državni službenik” (as a state actor),vojni i politički lider, pa tako sankcija zahvata i entitet u čije ime je počinio zločine.
Nakon što je Karadžić odustao od pravne borbe, čime je, u pravnom smislu, priznao sve navode iz tužbi, presude su postale pravosnažne.Strateška izdaja RS!Tako je RS postao dužnik, koji je oštećenoj strani, odnosno tužiteljima, tada trebao isplatiti više od pet milijardi dolara, sudske i advokatske troškove i zatezne kamate. Na ovaj način upravo prvi predsjednik je doveo RS u bezizlaznu situaciju, što je ravno strateškoj izdaji. Jer, ukupan iznos do danas je dosegao astronomskih gotovo 100 milijardi dolara, što RS može koštati postojanja.I više od toga. Nakon presude Međunarodnog krivičnog suda (ICC) u Hagu, kojom se i Srbija označava odgovornom za genocid koji je počinila RS / Vojska RS / Radovan Kardžić i ova susjedna država došla je u status saučesnika, pa samim tim i obavezna da namiri štetu koju je Srbija napravila u Bosni i Hercegovini. Posebna otežavajuća okolnost za Srbiju su njeni vlastiti dokumenti kojima postaje nesporno učešće u međunarodnom vojnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercergovine.Iz knjige američkog diplomate i “tvorca” Dejtonskog mirovnog sporazuma Richarda Hoolbroka Završiti rat saznali smo da je Karadžić naknadno pokušao popraviti grešku. Kroz pregovore je od Holbrookea tražio da se presuda poništi, što nikad nije učinjeno. Karadžić je zatim otiša u “višegodišnju ilegalu”, odnosno bijeg, a kasniji haški pravosnažni epilog (doživotna robija) je poznat.Nastavkom ovih sudskih postupaka danas se bavi američki državljanin bh. porijekla Muradif Pajt, koji je bio učesnik procesa kao zastupnik žrtava. Pajt je nezavisni istraživač za međunarodno, privatno, humanitarno i krivično pravo u procesima s odštetnim zahtjevima. Također je specijalista za priznanje i izvršenje američkih presuda građanskog i ugovornog prava u zemljama Evropske unije i bivše Jugoslavije
izvor: ajb
