Uprkos brojnim izazovima, Crna Gora ostaje odlučna da brani građansku, inkluzivnu, multietničku i evropsku demokratiju i da bude dokaz da je multietnička demokratija na Balkanu moguća i da je jedini garant prosperiteta, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u UN-u. Upozorio je na obnovljenu opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana, i, kako je kazao sužavanje horizonta njegove evropske perspektive.

[ M.L.B. ]

ĐUKANOVIĆ

Đukanović je danas na generalnoj debati 76. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujork u poručio da je Crna Gora istrajavala i gradila bolju budućnosti za sve građane, na temeljima jednakosti i bez diskriminacije.

“Gradila je i nastavlja da gradi odnose povjerenja i saradnje sa svojim susjedima. Bila je, kako su to najviši zvaničnici naših domaćina govorili, oaza mira na Balkanu u ratnim devedesetim. Kao kontributor regionalne bezbjednosti postala je članica NATO i lider je u procesu evropskih integracija. Danas, uprkos brojnim izazovima, Crna Gora ostaje odlučna da brani građansku, inkluzivnu, multietničku i evropsku demokratiju i da bude dokaz da je multietnička demokratija na Balkanu moguća i da je jedini garant prosperiteta”, naveo je Đukanović.

On je kazao da će Crna Gora će ostati odana takvom opredjeljenju.

“I snažno predana vrijednostima multilateralizma, prijateljskoj i otvorenoj saradnji, daljoj demokratskoj konsolidaciji i jačanju vladavine prava, što će, između ostalog, voditi i snaženju partnerstva sa Svjetskom organizacijom”, poručio je Đukanović.

Balkan mjesto sučeljavanja suprotstavljenih interesa

Crna Gora je, podsjeća Đukanović, ove godine obilježila 15 godina od obnove nezavisnosti i vremena kada se crnogorska zastava prvi put zavijorila na Ist Riveru.

“Prešli smo zahtjevan put od čina prijema koji je bio najšira potvrda priznanja obnovljene državnosti, pozicioniranja Crne Gore na glavnim pravcima djelovanja UN i ključnih vanjskopolitičkih partnera, do današnje vidljivosti, prepoznatljivosti i afirmisanosti koji daleko prevazilaze veličinu zemlje”, kazao je Đukanović i dodao da taj put nikada nije bio jednostavan.

“Posebno ne na Balkanu koji, bremenit prošlošću, ni danas ne prestaje da bude mjesto sučeljavanja suprotstavljenih interesa, geostrateških nadmetanja, vječiti predmet brige različitih međunarodnih aktera, ali ne uvijek i potrebne i blagovremene pažnje”, kazao je Đukanović.

On je kazao da izazovi i prijetnje multietničkoj demokratiji na Balkanu ni danas nisu manji.

“Zapadni Balkan je opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa čija je posljedica usporavanje integracije zapadnobalkanskih društava u svoje prirodno evropsko okruženje, podrivanje povjerenja i kašnjenje u usvajanju evropskih vrijednosti. Ta konfuzija ne dovodi samo do zastoja i daljeg zaostajanja u razvoju ovog evropskog regiona, nego i otvara prostor za restauraciju destruktivnih teorija kako zbog zaostalosti ovaj region ne može da živi kao multietnička i multivjerska zajednica, niti da obezbijedi funkcionalnost država. Takva iskonstruisana teza se posebno želi imputirati Bosni i Hercegovini, ali i drugim manjim državama regiona, da bi se stvorio alibi za obnovu velikodržavnih nacionalističkih projekata koji su ‘90-ih doveli do rata na ovom prostoru sa blizu 150 000 ljudskih žrtava”, naveo je Đukanović.

Kaže da nije posustala odlučnost da se ovakvim retrogradnim i opasnim idejama Crna Gora suprotstavi.

“Zato i danas sa ovog mjesta Crna Gora upozorava na obnovljenu opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana, i sužavanje horizonta njegove evropske perspektive”, upozorio je Đukanović.

Potrebno snažno liderstvo

On je u kazao da ogromni problemi i krize koje se, nažalost, samo multiplikuju, traže snažno liderstvo.

“Bez liderstva svijet nije u stanju da pruži ono što naši građani očekuju i na šta polažu pravo. Na našu zajedničku nesreću, posljednjih godina u svijetu se suočavamo sa krizom liderstva. Njene posljedice posmatramo u gotovo svim sferama globalnih odnosa. Fragmentiranost i nacionalni pristup i dalje dominantno obilježavaju ponašanje ključnih međunarodnih aktera. Umjesto zajedničkih konkretnih akcija, danas u svijetu sve češće dijelimo samo zajedničke brige”, naveo je Đukanović.

Jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost – to je, kako kaže predsjednik, jedini put za eliminisanje narastajućih globalnih problema – od pandemije i klimatskih promjena, do gladi i migracija, kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza.

“U tome ćete u Crnoj Gori uvijek imati otvorenog i pouzdanog partnera”, kazao je Đukanović.

On je saopštio i kako su osnaženi multilateralizam i revitalizacija Ujedinjenih nacija prijeko potrebni.

“Korak u tom pravcu je inicijativa generalnog sekretara da se na hitne slučajeve u zdravstvu, socijalne i ekonomske posljedice pandemije odgovori uspostavljanjem Fonda za odgovor i oporavak od Covid-19 i Globalnim humanitarnim planom odgovora UN-a, koju snažno pozdravljamo. Odgovor mora biti solidaran i jednako dostupan”, naveo je Đukanović.

Mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda

Pandemija Covid-19 je, kako dodaje, najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije.

“Za budućnost koja će se temeljiti na najvišim vrijednostima jednakosti i pravednosti, na odgovornosti i solidarnosti, a ne na retrogradnim ideologijama, sebičnosti i jeftinom populizmu. Siguran sam da između ove dvije perspektive ne smijemo imatu dilemu. Mi – lideri i naši građani – imamo jedinstvenu priliku da aktuelnu krizu iskoristimo kao zamajac ka izgradnji zelenijeg, pravičnijeg i održivijeg svijeta”, ističe Đukanović.

Za to će, kako dodaje, biti nužan efikasan i osnažen multilateralizam, sa retorikom koja ustupa mjesto djelima.foto: predsjednik.me

“Potreban je novi društveni svjetonazor unutar država i obnovljeni globalni dogovor između država, da bi se prevazišle postojeće geostrateške podjele i disfunkcionalni međunarodni odnosi. Oporavak od pandemije i revitalizovani multilateralizam moraju biti utemeljeni u pravičnoj globalizaciji, poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih, u zaštiti životne sredine i odgovornom odnosu prema prirodi, na rezultatima koji će se mjeriti humanim, a ne isključivo ekonomskim parametrima. Naš cilj mora da bude mir, ali ne kao puko odsustvo rata i razvoj ne isključivo zbog profita. To mora biti mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda i kvaliteta života za sve, sadašnje i buduće generacije”, poručio je Đukanović.

Ukorak sa jačanjem multilateralnog pristupa, neophodno je, kaže Đukanović, raditi na snaženju saradnje i u digitalnom domenu.

 “Crna Gora će nastaviti da podržava napore na implementaciji reformske agende u okviru razvojnih, upravljačkih i struktura za očuvanje mira i bezbjednosti i realizaciju Agende 2030. Uvjereni smo da jedino kroz preduzimanje neophodnih reorganizacijskih koraka, djelovanje Svjetske organizacije može biti efikasnije i fleksibilnije”, kazao je predsjednik Crne Gore.

Kroz podršku inicijativi generalnog sekretara Gutereša „Akcija za očuvanje mira“, Crna Gora je, kako kaže Đukanović, još jednom demonstrirala političku posvećenost mandatima mirovnih operacija i njihovom efikasnom djelovanju, naročito na planu zaštite civila.

“Usljed očitog pogoršanja sveukupne međunarodne bezbjednosne klime, modernizacije oružanih sistema, kao i kraha nekih od najvažnijih strateških instrumenata u ovom domenu, međunarodna arhitektura za razoružanje, neproliferaciju i kontrolu naoružanja nalazi se pod značajnim pritiskom. I to je ono na šta Crna Gora kao odgovorna članica UN i članica NATO skreće pažnju. Podrška implementaciji i jačanju i daljem razvoju multilateranih ugovora u oblasti razoružanja, neproliferacije i kontrole naoružanja mora biti imperativ za sve nas”, naveo je Đukanović.

Jednako tako, Crna Gora će, kako dodaje, nastaviti da djeluje u pravcu integracije ljudskih prava i rodne perspektive u sve aspekte rada UN, brani univerzalnost međunarodnog prava ljudskih prava i nezavisnost sistema ljudskih prava.

“Kao kandidat sa realnim šansama za članstvo u Savjetu za ljudska prava, zalažemo se za približavanje agendi i za bolju sinergiju Ženeve i Njujorka. Jedino tako bićemo u prilici da pravovremeno reagujemo i sprečavamo masovna kršenja koja se i dalje dešavaju i ne tako rijetko šokiraju svjetsku javnost. Dok to ne učinimo, nastavićemo da gotovo redovno djelujemo post festum, a resurse trošimo dominantno na deeskalaciju i humanitarne krize, umjesto na upravljanje i prevenciju”, naveo je Đukanović.

Apelovao je da odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu mora biti globalan i uz zajedničku odgovornost.

“Moramo sarađivati u iznalaženju rješenja i pomagati jednako i zemlje prijema i zemlje porijekla. Kao jedina od ex-yu republika na čijoj teritoriji tokom sukoba ‘90ih nije bilo rata, i koja je primila preko 100 hiljada izbjeglica i raseljenih lica – više od 20% naše ukupne populacije, Crna Gora danas kao članica UN teško da može razumjeti i prihvatiti drugačije postupanje do solidarnost i pomoć najugroženijima”, istakao je Đukanović.

Kaže i kako smo svjedoci rastuće klimatske i ekološke krize.

“Puna implementacija Agende 2030 i Pariškog klimatskog sporazuma ključna je za što bolji oporavak od pandemije i pripremu svijeta na buduće sistemske šokove”, ističe Đukanović.