“Posebno kod Pljačkovice, udaljene 2,5 km od centra Vranja, kao i još pet sela u opštinama Bujanovac i Preševo, za šta je i NATO priznao da je bačeno najviše osiromašenog uranijuma. Tamo i danas živi mnogo naših ljudi i veliki broj je oboljelo”, kazao je Aleksić.
On je dodao da očekuje odgovor na tužbu do jula ove godine.
Naglasio je da uz svaku tužbu njegovih klijenata postoji ljekarska dokumentacija i izvještaji, kao i izvještaj vještaka sudske medicine koji potvrđuju uzročno-posljedičnu vezu osiromašenog uranijuma i oboljevanja od kancera.
Također, u tužbi je precizno navedeno za svakog klijenta na kojoj je teritoriji i u kojem periodu je bio na Kosovu 1999. godine.
On je kazao da će postupak voditi po principu koji je vodio italijanski advokat Fjorea Tartalje sa kojim je zajedno radio na optužnicama i koji je dio njegovog tima.
Prema njegovim rečima, Tartaljevi klijenti su bili italijanski vojnici koji su 1999. na KiM proveli 30 dana, a nakon godinu dana su oboljeli od kancera.
Nakon tužbe dobili su pravo na novčanu naknadu i besplatno liječenje.
Kazao je i da će Tartaljevi dokazi, kojima je dobio 181 slučaj, biti na raspolaganju i u Beogradu, Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i Vranju, s obzirom na to da, kako je naveo, ima namjeru da pokrene svih pet tužbi i vidi kakav će biti stav suda, kao i da li će predstavnici NATO-a odgovoriti na tu tužbu.
Kao jedan od mogućih problema, Aleksić navodi plaćanje sudske takse od 73.000 dinara, ističući da neki klijenti imaju tršokove od 4.000 eura mesečno za lijekove.
U Italiji je, kaže Aleksić, skupštinska komisija utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između bačenog osiromašenog uranijuma i oboljevanja italijanskih vojnika, kao i odluku da bez obzira na novčana primanja mogu da pokrenu tužbu za naknadnu štete koja je besplatna i bez plaćanja sudske takse.
Kaže da su u tužbi predložili odlaganje plaćanja sudskih taksi i oslobađanje od plaćanja uz obrazloženje da sa svojim materijalnim primanjima klijenti nisu u mogućnosti da ih plate i da to onemogućava građanima Srbije pristup pravdi.
Aleksić navodi da su predložili da taj spor bude riješen medijacijom, ukoliko NATO bude želio da razgovara, a ako ne, kako kaže, tu je sud.
Upitan kako to u Srbiji može da dokaže, Aleksić kaže da su bili u istoj pravnoj poziciji i pravnom položaju, a da je šteta od osiromašenog uranijuma ista kod italijanskih i kod srbijanskih vojnika.
“Radi se o nekoliko vrsta kancera, prije svega leukemiji, kanceru štitne žijezde, grla, mozga, kostiju i još nekoliko kancera koji su specifični po tome što ih izaziva osiromašeni uranijum”, naveo je Aleksić i dodao da je to dokazala i Svjetska zdravstvena organizacija.
Aleksić je naveo da je nakon istraživanja uzročno-posljedične veze između trovanja osiromašenim uranijumom i oboljevanja od kancera u tijelima vojnika pronađen metal poslije 1999. godine.
U Srbiji postoji i presuda Okružnog suda iz 2001, koja je detaljno objasnila gdje je NATO bombardovao koristeći osiromašeni uranijum.
“Na Srbiju je bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma, odnosno, na KiM i na jugu Srbije”, kazao je Aleksić ističući da je to ogromna količina osiromašenog uranijuma i zračenja, a najviše je bačeno u okolini Peći, Prizrena, Uroševca i Đakovice.
Pecizirao je da postoje već dvije presude, jedna u Turskoj, druga u Velikoj Britaniji, kada su njihovi građani imali problem sa jonizujućim zračenjem, a prema kojima se država obavezuje da plati nadoknadu štete jer im je povrijeđeno pravo na život.
Aleksić je ranije izjavio da se njegovoj kancelariji do sada obratilo oko 2.000 klijenata zbog tužbe protiv NATO-a i da su dostavili medicinsku dokumentaciju.
On je, takođe, naveo da će visina odštete biti precizirana tokom sudskog postupka, ali da smatra da je minimum 100.000 eura i više.
