Na današnji dan navršava se 23 godine od atentata na premijera Srbije Zorana Đinđića, čovjeka koji je simbolizovao reforme, modernizaciju i evropski put zemlje. Njegova vizija bila je Srbija oslobođena naslijeđa ratova i izolacije, okrenuta ka demokratiji, tržišnoj ekonomiji i evropskim integracijama.
Danas, međutim, mnogi analitičari postavljaju pitanje gdje je Srbija koju je Đinđić želio i gradio. Na političkoj sceni ponovo dominiraju stranke koje su nekada bile protivnici njegovih reformi – radikali i Socijalistička partija Srbije. To izaziva dilemu da li je zemlja napravila puni iskorak ka vrijednostima koje je Đinđić zastupao ili se vratila u političke obrasce iz prošlosti.
Ubistvo premijera ostalo je jedno od najtežih rana u novijoj istoriji Srbije. Iako su neposredni izvršioci osuđeni, nedoumica i dalje postoji: ko je bio nalogodavac i kakva je politička pozadina atentata? Javnost i dalje traži odgovore, a svaka godišnjica podsjeća na neispunjene ideale i nedovršene procese.
Đinđićev naslijeđe ostaje u ideji da Srbija može biti moderna, otvorena i evropska država. Njegova smrt, međutim, pokazuje koliko su otpori promjenama bili snažni i koliko je put ka stabilnoj demokratiji dug i neizvjestan.
