Priština – 4. novembar 2025.
Ustavni sud Kosova potvrdio je odluku kojom se zabranjuje nošenje marame (hidžaba) u javnim osnovnim i srednjim školama, ocijenivši da je ta zabrana u skladu sa zakonima i pravilnicima koje je propisalo Ministarstvo obrazovanja. Odluka je izazvala burne reakcije u javnosti, posebno među muslimanskom većinom na Kosovu, gdje se pitanje vjerskih sloboda sve češće prepliće sa sekularnim principima države.
📌 Šta je odlučeno?
Prema presudi, školski kodeks odijevanja koji zabranjuje isticanje vjerskih simbola — uključujući maramu — ne predstavlja kršenje Ustava, već je u funkciji očuvanja neutralnosti obrazovnog sistema. Sud je odbacio tvrdnje da se radi o diskriminaciji, navodeći da se pravila primjenjuju jednako na sve učenike, bez obzira na vjersku pripadnost.
🗣️ Reakcije iz zajednice
Odluka je naišla na oštre kritike među vjerskim zajednicama, nevladinim organizacijama i dijelom akademske javnosti. Islamska zajednica Kosova izrazila je duboku zabrinutost, navodeći da se time ograničava osnovno pravo na slobodu vjeroispovijesti.
“Zabrana marame u školama nije samo administrativna odluka — to je poruka muslimanskim djevojkama da njihova vjera nije dobrodošla u javnom prostoru”, izjavio je jedan od predstavnika Islamske zajednice.
🌍 Regionalni kontekst
Kosovo nije jedina zemlja u regionu koja se suočava s ovim pitanjem. Slične zabrane postoje u nekim evropskim državama, poput Francuske i Belgije, dok su u Bosni i Hercegovini i Albaniji vjerski simboli dozvoljeni u obrazovnim ustanovama. Odluka kosovskog suda tako otvara širu raspravu o granicama sekularizma i vjerske slobode na Balkanu.
👩🎓 Šta kažu učenici?
Mnoge učenice koje nose maramu osjećaju se isključenima iz obrazovnog procesa. Neke su već najavile da će se prebaciti u privatne škole, gdje zabrana ne važi, dok druge razmatraju pravne korake pred međunarodnim institucijama.
“Neću skinuti maramu da bih išla u školu. Obrazovanje ne smije tražiti odricanje od identiteta”, rekla je jedna učenica iz Prištine.













