🎖️ Obavezni vojni rok u Srbiji: Nacionalne manjine traže zaštitu, transparentnost i ravnopravan tretman
BEOGRAD / BUJANOVAC / NOVI PAZAR – Planirano ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u Srbiji izazvalo je niz reakcija, posebno među pripadnicima nacionalnih manjina, koji upozoravaju na potrebu za transparentnim pravilima, institucionalnim zaštitama i suočavanjem s prošlošću.
Prema najavama Ministarstva odbrane, vojni rok bi trajao 75 dana, a obuhvatao bi muškarce od 19 do 27 godina, uz mogućnost civilne službe za one s prigovorom savjesti A. Iako se u javnosti govori o “patriotskom duhu” i “ojačavanju odbrambenih kapaciteta”, predstavnici manjinskih zajednica postavljaju ključna pitanja: šta sa traumama iz prošlosti, diskriminacijom i nepovjerenjem prema vojsci?
🧭 Kamberi: “Služenje vojske ne može bez suočavanja s istinom”
Poslanik iz Bujanovca Šaip Kamberi zatražio je formiranje posebnog parlamentarnog odbora koji bi istražio smrt 135 albanskih vojnika u JNA tokom 1980-ih. Mnogi od tih slučajeva su registrovani kao “samoubistva” ili “nesreće”, iako su porodice prijavljivale tragove nasilja na tijelima B.
“Ne može se govoriti o obaveznom vojnom roku, a da se ne rasvijetle zločini iz prošlosti. Povjerenje se ne gradi naredbom, već pravdom,” poručio je Kamberi.
🛡️ Manjine traže ravnopravan tretman
U Sandžaku, Preševskoj dolini i Vojvodini, pripadnici bošnjačke, albanske, mađarske i romske zajednice izražavaju zabrinutost:
- Bošnjaci: traže jasne garancije da neće biti diskriminacije u raspoređivanju i tretmanu
- Albanci: pozivaju na međunarodni monitoring i pravo na civilnu službu bez pritiska
- Mađari i Romi: ukazuju na potrebu za jezičkom prilagođenošću i kulturnom senzitivnošću
📌 Institucionalni izazovi
Iako se najavljuje da će vojska biti “otvorena za sve”, u praksi postoje izazovi:
- Nedostatak multietničkih instruktora
- Slaba zastupljenost manjinskih jezika u obuci
- Potreba za psihološkom podrškom za mlade koji dolaze iz osjetljivih sredina
🗣️ Civilno društvo: Vojni rok mora biti izbor, ne teret
Organizacije za ljudska prava pozivaju na:
- Jasne zakonske okvire koji štite prava manjina
- Obavezne konsultacije sa predstavnicima zajednica
- Transparentan sistem žalbi i nadzora
