🇧🇦 Dodikova zabrinutost zbog saradnje s Turskom: Oružane snage BiH između institucionalnog okvira i političke polarizacije
Piše: Tahirović
Najava ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza o nabavci “crnih kutija” za helikoptere Oružanih snaga BiH, u saradnji s Turskom, izazvala je oštru reakciju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Iako se radi o tehničkoj opremi za snimanje podataka u letu, Dodik tvrdi da se iza najave krije širi plan vojnog opremanja koji uključuje i protivvazdušne i protivoklopne sisteme.
🧩 Helezova najava i institucionalni okvir
Ministar Helez je prošle sedmice saopćio da je s Turskom dogovorena nabavka uređaja poznatih kao “crne kutije”, koje će biti ugrađene na helikoptere Oružanih snaga BiH. Ova saradnja je potvrđena tokom njegovog prisustva na Međunarodnom sajmu odbrambene industrije u Istanbulu, gdje se sastao s turskim ministrom odbrane Yaşarom Gülerom.
Međutim, Dodik je reagovao optužujući Heleza da nastupa kao “muslimanski ministar odbrane”, ignorišući ustavni okvir i kolektivne mehanizme odlučivanja u BiH. “Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku o takvoj nabavci. O njoj se odlučuje konsenzusom i nikako drugačije,” izjavio je Dodik, dodajući da pokušaji opremanja vojske kroz donacije iz Turske predstavljaju dodatni rizik jer se odvijaju izvan institucionalnog nadzora.
⚖️ Politička instrumentalizacija vojske
Dodikova retorika, koja uključuje etničko označavanje ministra (“muslimanski ministar”), dodatno polarizuje javni diskurs i skreće pažnju s tehničke prirode nabavke. U zemlji s kompleksnim ustavnim uređenjem i duboko ukorijenjenim etničkim podjelama, vojska često postaje simbol političkog nadmetanja, a ne profesionalne neutralnosti.
Ovakve izjave ne samo da potkopavaju povjerenje u državne institucije, već i otežavaju međunarodnu saradnju. Turska, koja je dugogodišnji partner BiH u oblasti vojne pomoći, sada se suočava s optužbama da djeluje izvan okvira transparentnosti i ustavnosti.
🌍 Geopolitika i povjerenje
Dodik je zatražio objašnjenje od Turske, upozorivši da bi nastavak ovakve prakse mogao dovesti do gubitka preostalog povjerenja Republike Srpske u tu zemlju. “Očuvanje stabilnosti i poštovanje Ustava moraju biti temelj svake međunarodne saradnje u BiH,” poručio je.
Ova izjava dolazi u trenutku kada se region suočava s novim geopolitičkim izazovima, a BiH balansira između unutrašnjih tenzija i vanjskih partnerstava. Turska, kao članica NATO-a i važan akter na Balkanu, mora pažljivo navigirati između podrške državnim institucijama i izbjegavanja percepcije etničke pristrasnosti.
📌 Zaključak
Oružane snage BiH, kao jedina državna vojna struktura, trebale bi biti simbol zajedničke sigurnosti i profesionalizma. Međutim, njihovo opremanje i međunarodna saradnja sve češće postaju teren za političke obračune. U takvom kontekstu, transparentnost, institucionalna procedura i međuentitetski dijalog nisu samo formalnosti, već ključni faktori očuvanja mira i povjerenja.
