Srbija je u 2024. godini bila među najbrže rastućim ekonomijama u Evropi, pokazalo je istraživanje Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da je ekonomski model koji Srbija koristi iscrpio svoje faze i ima ograničen rok trajanja. Ekonomista Dragovan Milićević i novinarka Forbes Srbija, Petrica Đaković, izjavili su za N1 da je povećanje realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 3,8% tokom prvih 11 mjeseci 2024. godine nešto što malo ko od građana zaista osjeća.
Mišljenja Stručnjaka
Dragovan Milićević naglašava da povećanje BDP-a od 2-3% nije dovoljno značajno da bi se odrazilo na životni standard stanovništva:
“Da li je stanovništvo osjetilo taj rast od 2-3 posto? Naravno da nije. I to ne može lako utjecati na standard stanovništva, jer je to samo jedan od preduslova za postizanje višeg standarda,” rekao je Milićević u emisiji Novi dan na N1. On je dodao da su daleko važniji pokazatelji proizvodi koje stanovništvo svakodnevno konzumira, realne zarade, troškovi i cijene proizvoda.
Petrica Đaković je naglasila da podatak o rastu BDP-a sam za sebe ne govori dovoljno:
“Nemamo stope rasta koje su nam potrebne da bismo se približavali razvijenoj Evropi. Drugo, nemamo kontinuirani rast. Kod nas to ide kao EKG – jedne godine rast, druge pad, što je neuravnoteženo. Postoje ozbiljna upozorenja da ovakav ekonomski model ima ograničeni rok trajanja. Ukoliko ne preduzmemo mjere za promjenu tog modela, stope rasta bi mogle biti još manje,” izjavila je Đaković.
Ko Osjeća Ekonomski Rast?
Đaković je istakla da očigledno samo mala grupa ljudi, najbogatiji, osjeća ekonomski rast, dok većina građana ne osjeća poboljšanje standarda:
“Kratkoročno, inflacija i dalje povećane cijene obesvrijeđuju nominalni rast zarada. Dugoročno, ekonomski model se iscrpljuje jer strane direktne investicije više nemaju isti uticaj, a država je prethodnih godina ulagala u državne investicije, što nije loše, ali je loš način na koji se bira u šta se ulaže novac,” rekla je ona.
Đaković je dodala da je kratkoročno ulaganje države u projekte kao što su EXPO, nacionalni stadion i autoputevi donijelo neki boljitak ekonomiji u mjeri u kojoj se angažuje domaća privreda, ali stvarni efekti i isplativost tih projekata će se tek vidjeti.
Vlasti u Srbiji se često hvale kako je zemlja jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi, ali Đaković upozorava da postoji nekoliko problema. Prvo, poređenje sa razvijenim evropskim ekonomijama nije prikladno. Drugo, način na koji se dijeli bruto domaći proizvod (BDP) je nepravedan, jer mali broj ljudi dobija najveći dio kolača, dok većina dobija vrlo mali dio, što sprečava porast životnog standarda.
Ekonomski model Srbije se približava svom ograničenom roku trajanja, i ako se ne preduzmu mjere za promjenu, stope rasta bi mogle biti još manje u narednim godinama.
