Ove nedelje zabeležen je prvi smrtni slučaj zbog uboda stršljena ove sezone. Doktorka Ivana Stefanović iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć kaže za N1 da kod ujeda stršljena treba reagovati odmah, a oni koji su alergični trebalo bi kod sebe da imaju takozvani „epi-pen“, injekciju koja spasava život u ovakvim situacijama.
Prema navodima medija, prva žrtva uboda stršljena ove sezone je muškarac iz Medveđe, koga je stršljen „ujeo“ za vrat. Čovek je preminuo na kućnom pragu, ne stigavši da pozove Hitnu pomoć, objavili su mediji.
Doktorka Stefanović za N1 objašnjava da reakcije kod uboda opnokrilaca, kao što su pčele, ose i stršljenovi, mogu da se razviju izuzetno brzo, zbog čega je neophodna hitno reagovati.
Ukoliko je reakcija lokalna na mestu uboda, dovoljna je hladna obloga i praćenje, međutim ako osip počene da se širi neophodno je pozvati Hitnu pomoć.
Doktorka savetuje da put hitne službe ne krećete sami i da je dobro da ubodena osoba ima pratnju i pomoć.
Ubodi stršljena mogu biti izuzetno opasni, čak i kobni, i za one koji nisu alergični, ukoliko se dese u predelu jezika, obraza ili vrata zato što lokalna reakcija na mestu uboda dovodi do otoka i zatvaranja disajnih puteva. U tom smislu najopasniji je ubod u jezik.
Doktorka napominje da je kod uboda opnokrilaca nezgodno to što alergija može da se razvije bilo kad u životu, pa to što ste više puta pretrpeli ubode bez posledica ne znači da će tako biti i sledeći put.
Kao primer navodi mladu ženu koja je sa prijateljicama nedavno krenula na more, i koju je tek pošto su izašle iz Beograda na auto-putu ujela pčela.
Kako je pacijentkinja kasnije ispričala, do sada ju je pčela ubola „hiljadu puta“, ali „hiljadu prvi put“ je imala tešku i brzu reakciju.
Drugarice sa kojima je putovala su bile prisebne i na prvom isključenju okrenule vozilo ka Beograda. Za 20 minuta, koliko im je bilo potrebno da stignu do Hitne pomoći, ubodena žena je primljena bez svesti, a lekari su joj spasavali život.
Zbog toga naša sagovornica savetuje da u slučaju ozbiljnih reakcija na ubod budete na vezi sa Hitnom i ukoliko je moguće krenete jedni drugima u susret, kako bi se skratilo vreme pružanja pomoći.
Kada su u pitanju osobe koje znaju da su alergične, u slučaju uboda bi trebalo da odmah popiju lek ksizal, ili neki drugi antihistaminik koji imaju pri ruci. Doktorka Stefanović kaže da za dejstvo ovih lekova treba vremena, ali da je i to nešto što može da pomogne do dolaska Hitne pomoći.
Doktorka ističe da je injekcija epinefrina, takozvani „epi-pen“, jedino što alergičnim osobama može da spasi život u situacijama kada su sami, i lekarska pomoć nije brzo dostupna.
Sagovornica N1 iz Hitne pomoći objašnjava da je u pitanju adrenalin rastvoren u dozi za alergiju, koji se dobija na lekarski recept od izabranog lekara.
Davanje injekcije je lako, kaže doktorka Stefanović, i dodaje da je u slučaju uboda injekciju potrebno odmah ubrizgati u butinu ili mišicu na ruci.
Ona napominje da bi „epi pen“ trebalo da bude deo putne apoteke onih koji znaju da su alergični na ubode opnokrilaca, a koji kreću put mora.
izvor: n1













