Povodom obilježavanja 100 godina od genocida u Šahovićima i 80 godina od genocida nad Bošnjacima Sandžaka, u organizaciji Odbora IHDAS za BiH, u hotelu Hollywood u Sarajevu održan je skup pod nazivom “Ćutanjem se zlo veliča”. Veliki broj okupljenih poslao je jasnu poruku da je kultura sjećanja živa i da će njome opominjati buduće generacije.
U uvodnom dijelu skupa prikazana je kasida “Temdžid Šahovića” autora Hamze Škrijelja, koja je izazvala emocije i aplauze prisutnih.
Dr. Šemsudin Hadrović, predsjednik Odbora IHDAS za BiH, u svom obraćanju naglasio je važnost glasnog govorenja o genocidu: “Hvala svima koji su došli, hvala zbog Šahovića i svih naših porodica. O ovom genocidnom pokolju nad muslimanima odavno znamo, ali ne smijemo da ćutimo nad tim genocidom i zlodjelom onih koji su htjeli istrebljenje. Genocid u Šahovićima je Srebrenica prije Srebrenice, samo što se pokolj u Šahovićima desio u mirnodobskom periodu.”
Reis Rifat ef. Fejzić, predsjednik Odbora za obilježavanje 100 godina genocida u Šahovićima, govorio je o značaju kulture sjećanja.
“Mi znamo šta je korijen riječi Šahoviće i znamo šta je sada Tomaševo. Mnogo puta kroz historiju su nam se ponavljale iste stvari. Ovo što mi radimo nije usmjereno protiv bilo koga, ovo je za nas – da bismo znali ko smo, šta smo i šta smo preživjeli, kako nam se to više nikada ne bi ponovilo. To je naša kultura sjećanja. Njom sijemo to sjeme, da nam se više nikada ne bi dogodilo. Najveća zasluga za sve ovo pripada zasigurno akademiku Šerbu Rastoderu. Dugujemo mu kao narod veliku zahvalnost”, istakao je Fejzić.
Prof. dr. Čedomir Čupić je istakao da ćutanje predstavlja mirenje sa lošim stvarima: “Ne smije se ćutati pred strahom, prijetnjama, zločinima. Uvijek se javno i glasno o tome treba govoriti. Ćutanje je mirenje sa onim lošim što se događa. Tada smo nemoćni, a ako smo takvi onda pokazujemo da je zgasnula čovječnost u nama.”
Prof. dr. Husnija Kamberović iz ANUBIH-a analizirao je knjigu akademika Šerba Rastodera, ističući njenu preciznost i važnost u dokumentovanju okolnosti genocida: “Prof. Rastoder ne insistira na samom broju ubijenih, već na okolnosti pod kojima je taj pokolj izvršen. Posebna stvar jeste ta preciznost u kojoj prof. Rastoder prilazi. Utvrdio je činjenice o počiniocima, o trajanju zločina, te o stavu politike u tom trenutku.”
Akademik Ferid Muhić u svom nadahnutom izlaganju istakao je značaj knjige koja čuva istinu.
“Namjera ove knjige jeste da saopšti i sačuva istinu. O dva genocida. U Šahovićima i regionu Polimlja. Uvijek me je imoresioniralo to što svaka knjiga nosi još neko značenje. Trajnije. Nepredviđeno. Nikada se sve ne može staviti u knjigu. Ali ono što se stavi često se izrodi u još nešto veće. Oprostiti ima pravo samo onaj kome je zlo učinjeno. Od onih kojima je zlo učinjeno odavno nema ništa. Sva saznanja o svim zločinima, sve studije o svemu – ništa od toga nije pomoglo. Od Srebrenice do danas nabrojaću vam 7-8 genocida. Molimo se Bogu da to prestane. Znajte, toga nikada neće prestati. To je čovjek. To je u njegovoj biti. U ovoj knjizi je rečeno sve istinito i dokumentovano. Ova knjiga izaziva stid čovjeka nad čovječnošću. Ponekad se zastidim što sam čovjek”, kazao je akademik Muhić.
Akademik Šerbo Rastoder zaključio je skup naglašavajući promjenu kulture pamćenja kod Bošnjaka: “Ova priča nam treba radi budućih generacija. Da im prenesemo i učimo ih tome. Važno je da se istina zna. Najveća stvar koja se desila za ovaj narod jeste trenutak kada su ulema i intelektualci sjeli za jedan sto.”
Na kraju skupa, prisutnima su podijeljene knjige i brošure o stradanju i genocidu nad nevinim stanovništvom Šahovića, kako bi se očuvala sjećanja i osigurala svijest budućih generacija o ovim tragičnim događajima.
Izvor: SANA
