Otkako se kriza na severu Kosova rasplamsala potezima vlasti u Prištini, mnogi traže odgovor na pitanje kako to premijer Aljbin Kurti, uprkos pritiscima SAD i EU, sankcijama i pretnjama opozicije da će krenuti u njegovo rušenje, i dalje ne menja politički kurs i nastavlja konfrontaciju sa Briselom i Vašingtonom. Po mišljenju najvećeg broja analitičara, Kurtiju “vetar u leđa” daje ogromna podrška albanskih glasača na Kosovu, a po poslednjim istraživanjima čak 51 odsto njih smatra da premijer dobro radi svoj posao.Po rečima sagovornika Kosovo onlajn, u kontekstu uporišta koje ima u biračkom telu, valjalo bi posmatrati i poslednji politički manevar Kurtija da traži promenu redosleda koraka dogovorenih sa EU u pravcu deeskalacije, odnosno zahtev da prvo budu ukinute sankcije Kosovu, pa će tek onda on omogućiti nove lokalne izbore u većinski srpskim sredinama na severu.Snagu za svoj “tvrd” stav prema krizi na severu Kosova Kurti u velikoj meri crpi i iz tvrdog jezgra albanskih glasača, kojima se dopada sve što poručuje moćnim saveznicima i što krivicu konstantno traži među Srbima na severu i zvaničnom Beogradu, kažu poznavaoci prilika.Da je tako, nevoljno priznaje i opozicija u Prištini, koja iako danima poziva na rušenje Kurtijeve vlade, kad se povuče crta, za tako nešto nema većinu u parlamentu. Kako sada stvari stoje, teško će ići i sa planom da se do smene aktuelne vlasti dođe i građanskim protestima, što je takođe bila jedna od ideja u opozicionim krugovima. S druge strane, iz Samoopredeljenja samouvereno poručuju da “ne postoji politička sila koja može da sruši vladu Kurtija, kao i da nema potrebe za novim parlamentarnim izborima”. Poslednje istraživanje javnog mnjenja na Kosovu koje je sproveo UNDP pokazalo je da raste procenat onih koji su zadovoljni radom institucija, posebno premijerom Kurtijem. Za Demuša Šašu iz instituta Epik, objašnjenje ovakvog trenda je očigledan, to je Kurtijev stav protiv dijaloga sa Srbijom. Svi potezi koje je vukao Kurti kada je reč o severu, smatra Šaša, u očima građana su “patriotska i suverena politika”.”To objašnjava i horizontalno povećanje zadovoljstva građana svim institucijama u zemlji, bez izuzetka. U kriznim vremenima i suočavanju sa spoljnim faktorima, unutrašnja homogenizacija društva je prirodni refleks”, navodi Šaša.Za Slobodana Zečevića iz Instituta za evropske studije nema dileme da nacionalistička ideologija, kakvu zastupa Kurti, daje pozitivne rezultate kada je reč o podršci biračkog tela.
“To je bio slučaj u prošlosti na Balkanu i Kurti misli da će taj njegov ekstremni nacionalizam dati rezultate. Govorim o ekstremnom nacionalizmu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Mislim da Kurti veruje da će i on uspeti u tome, sa tim albanskim nacionalizmom. Taj nacionalizam kod manjih naroda, koji imaju izvesne komplekse prema Srbima, prilično je popularan. Albanski nacionalizam je, recimo, bio popularan među Albancima na Kosovu i u vreme Jugoslavije, iako su tada živeli mnogo bolje nego Albanci u Albaniji, ali su hteli da se ujedine i tada sa Albanijom. Taj nacionalizam nikada ne treba potcenjivati, on je sastavni deo tih naroda koji još nisu dovoljno nacionalno afirmisani”, navodi Zečević.Ukazuje da Kurti veruje u ideologiju albanskog nacionalizma, a da mu na ruku kod birača ide i priznanje opozicije u Prištini da trenutno nema političku snagu, ni većinu u parlamentu za rušenje vlasti čija je okosnica Samoopredeljenje. “Sada bi stvari trebalo da se okrenu tako što bi mu Zapad ozbiljno uskratio podršku. Zapad ima svoje geostrateške interese i neće mnogo da se zamera Albancima. Dok god budu smatrali da je za njih nezavisno Kosovo najbolje rešenje, oni neće mnogo da menjaju situaciju na Kosovu”, napominje Zečević. Analitičar Centra za društvenu stabilnost Nemanja Zavišić kaže za Kosovo onlajn da nikako ne treba zanemariti snažno uporište koje Kurti ima u albanskom biračkom telu.”Takav rejting stekao je iz dva razloga. S jedne strane, za protivnike ima kompromitovane političare iz prošlosti, čije su stranke potpuno fragmentirane, a politika nejasna. S druge strane, konstantnim kreiranjem kriza i zaoštravanjem politike prema Srbima, on uspešno igra na kartu emocija i tako kupi simpatije Albanaca”, kaže Zavišić.
Ukazuje da su objektivno posmatrano, rezultati rada Kurtijeve administracije poražavajući, ali da se to očigledno i dalje ne utiče u velikoj meri na podršku koju aktuelni kosovski premijer ima.”Privreda bukvalno ne postoji, infrastruktura takođe, korupcija i kriminal cvetaju, a mladi ljudi ne vide nikakvu perspektivu. I upravo zbog toga, Kurtiju treba neki neprijatelj, neka kriza, sukob, koji će prekriti sve te objektivne pokazatelje i uprkos svemu održati ga na vlasti. Osim toga, uvek treba podsetiti da je on i u ideološkom pogledu ekstremista i šovinista, sledbenik Demaćija i Hodže”, ističe naš sagovornik.Zbog svega navedenog, dodaje, misli da će dijalog Beograda i Prištine dok god je Kurti na vlasti, biti u ćorsokaku, usmeren isključivo na krizni menadžment.”Sa njim je nemoguće praviti kompromise jer njega normalizacija odnosa Srba i Albanaca ne zanima. Njega ne zanima ni ekonomija, niti bilo šta drugo osim da protera srpsko ime i prezime sa KiM. U tom smislu, neophodna nam je velika politička mudrost, zajedništvo i strpljenje. Važno je da su odnosi Srba sa KiM i Beograda odlični, odnosno da postoji veliko poverenje naših sunarodnika iz pokrajine u predsednika Vučića, kao i odlična komunikacija SPC i državnog rukovodstva”, ističe Zavišić.On napominje i da je potpuno jasno da sve što Kurti radi, ne radi sam i da sigurno ima podršku nekih centara moći sa političkog Zapada.”Ta podrška je nekada potpuna, nekada delimična, ali svakako ne treba se zavaravati da je on toliko naivan da ide protiv sponzora i zaštitnika lažne države, ili da su oni sa druge strane toliko slabi pa da mu ne mogu ništa. Sve je to njihova zajednička igra koja ima isti cilj – zaokruživanje projekta tzv. Kosova. Možda su im nekada taktički potezi naizgled različiti, ali strateški cilj je uvek isti i to će se teško promeniti u bližoj budućnosti”, zaključuje on.
izvor: kosovoonline













