Visoki predstavnik se može izbrisati iz zakona Republike Srpske (RS), ali to neće imati značajnog efekta.Barem tako smatraju neki od pravnih eksparata sa kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE), razgovarao uoči sjednice Skupštine tog bh. eniteta koja zasjeda sa namjerom da “izbriše” visokog prestavnika iz spiska institucija.Zakoni u RS stupaju na snagu nakon objavljivanja u entitetskom Službenom glasniku, koji objavljuje pravne akte koje donose entitetski predsjednik, parlament, Vijeće naroda, Vlada, Ustavni sud RS i visoki predstavnik u BiH.Pravni akti koje donese visoki predstavnik postaju važeći trenutkom objave na zvaničnoj stranici Kancelarije visokog predstavnika (OHR), ili u roku koji visoki predstavnik odredi.
Zbog čega “brisanje”?
U zvaničnom obrazloženju zakona, navodi se da trenutni visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da ga zato RS ne priznaje.Aneks 10 se tiče civilnog provođenja sporazuma, te je za njega zadužen visoki predstavnik u BiH.Šmit je zvanično imenovan na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u julu 2021. godine, protiv čega su bile Rusija i Kina.Zbog protivljenja ove dvije zemlje, u RS tvrde da Šmit nije legitiman kao visoki predstavnik.To ponavlja i predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, koji vjeruje da se radi o potezu koji se može svrstati u evropsku pravnu praksu.”To je jedan proevropski zakon jer ako hoćemo u Evropu, ne može zakone donositi visoki predstavnik, nego za to nadležni organi”, kazao je Stevandić.
On je istakao da se zakon donosi na prijedlog 60 od 83 poslanika i vlasti i opozicije, te da se ne radi o “državnom udaru”.”Ne moramo mi na svaku demonstraciju sile visokog predstavnika odgovarati novom skupštinom, jednostavno donesemo odluku da se to ne objavljuje u Službenom glasniku, a već prije toga smo donijeli odluku da on nije legitiman”, kaže Stevandić.Prvi čovjek parlamenta RS preporučuje zakonodavcima u drugom bh. entitetu, Federaciji BiH, da krenu sličnim putem, “jer sa visokim predstavnikom se ne ide u Evropu”.Kako je odgovorio Visoki predstavnik?Na najavu sjednice NSRS, OHR je reagovao saopštenjem, u kojem visoki predstavnik upozorava zakonodavce da “trebaju biti svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama”.Iz OHR-a navode da se zakonom “ne može i neće ostvariti tako pogrešno smišljen cilj”.”Strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući RS, imaju obavezu da u potpunosti sarađuju s visokim predstavnikom. Nikakva politička retorika ili izmjena zakona ne mogu osloboditi institucije i njihove uposlenike ove obaveze”, ističe se u saopštenju.
Dodaju da zakoni koje donosi visoki predstavnik imaju isti status kao zakoni koje donose domaći parlamenti, te da imaju “istu ustavnu obavezu objavljivanja”.Napominje se da se neobjavljivanjem i nepoštivanjem odluka visokog predstavnika, entitetske institucije i zaposleni u njima krše svoje obaveze prema Dejtonskom sporazumu, te da zbog toga snose ličnu odgovornost.Reakcija Ruske ambasade u BiHUbrzo nakon saopštenja OHR-a, oglasila se Ambasada Rusije u Sarajevu na svom Telegram kanalu, te dala podršku rukovodstvu RS.Oni su objavili i svoje viđenje situacije u kojem je naglašeno da Šmit “u odsustvu relevantne odluke Savjeta bezbjednosti UN” nije legitiman.Dodali su da je ovo “principijelan stav Rusije i Kine”, te zaključuju da “gospodin Šmit luta u magli”.
Rusija, kao jedna od zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma je članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC – tijelo koje daje smjernice rada visokom predstavniku).Već nekoliko godina, ova država se izdvajala svojim mišljenjem iz stavova PIC-a, nakon čega su njeni predstavnici prestali da dolaze na sastanke ovog tijela.U aprilu prošle godine, Rusija je prestala da finansira Savjet.Milorad Dodik, predsjednik RS i vođa Saveza nezavisnih socijaldemokrata, najveće partije u ovom entitetu, gaji bliske veze sa Rusijom.Redovno se sastaje sa ruskim ambasadorom u BiH, Igorom Kalabuhovim – ali je takođe čest posjetilac Moskve i ruskog lidera Vladimira Putina.Posljednji put, Dodik i Putin su se sastali u Kremlju 23. maja.Kakva će biti snaga najavljenih izmjena?Pravnici smatraju da ovaj zakon nema pravnu težinu, jer odluke visokog predstavnika počinju da važe samom objavom na internet stranici OHR-a, te zato što su zasnovane na međunarodnom pravu – koje je nadređeno svakom pravnom aktu u zemlju sem Ustava BiH.Stručnjak za ustavno pravo iz Sarajeva Nedim Ademović za RSE pojašnjava da “odluke OHR-a stupaju na snagu i primjenjuju se onako kako odredi sam OHR”.”Aneks 10 na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH je jedan autonomni sistem kao dio međunarodnog prava koji se primjenjuje i entitetski pravni sistem apsolutno nema nikakv uticaj na značaj Aneksa 10”, istakao je Ademović.
Ko će snositi posljedice zbog zakona?
Lučka ističe da niko ne bi trebalo da odgovara za odluke koje donosi kao predstavnik jednog predstavničkog organa vlasti – pa čak i kada se radi o odlukama konkretno usmjerenim na OHR.On ocjenjuje da su potezi vlasti u RS ishitreni, jer se zakon donosi po hitnom postupku, te da je moguće da su “načuli” za odluku visokog predstavnika koja još nije objavljena te odlučili da djeluju preventivno.Nedim Ademović ocjenjuje da Milorad Dodik “zloupotrebljava demokratske institucije RS”.”Istura ih na svoj vlastite frontove da se bore za njega, znajući da će eventualno taj sistem odgovornosti teže profunkcionisati s obzirom da svi parlamenti uživaju određeni demokratski imunitet i kod tog kolektivnog odlučivanja mnogo je teže primjeniti sistem individualne odgovornosti”, kazao je Ademović.
On ističe da ovakve zakone van snage stavlja Ustavni sud BiH – ali da i uprkos mogućem ukidanju zakona, ostaje problem suočavanja sa opstrukcijama.”OHR mora raspraviti generalno pitanje kako sankcionisati one koji otvoreno, jasno, voljno, opstruišu provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i plana 5+2 koji je neophodan da bi BiH napravila bilo kakav ozbiljan iskorak ka integracijama”, smatra Ademović.Tvrdi da će OHR, ukoliko se nastavi slična politika u RS, morati da aktivira bonska ovlašćenja da bi, kaže Ademović, “zaštitio vlastiti legitimitet i autoritet”.Ipak, dodaje da nije jednostavno vratiti se na sistem sankcija koje se ne koriste već skoro 20 godina.Bonska ovlašćenja su dobila ime po sastanku PIC-a u tom njemačkom gradu 1997. godine.Tada je visoki predstavnik dobio dodatna ovlašćenja, koja mu daju mogućnost smjene javnih zvaničnika i nametanja zakona.
izvor: RSE
